Međunarodna donatorska pomoć Srbiji prošle godine 1,2 milijarde evra

25. mart 2011. |

Potpredsednik Vlade Republike Srbije za evropske integracije Božidar Đelić i direktor Kancelarije za evropske integracije Milica Delević razgovarali su danas sa predstavnicima ambasada i međunarodnih agencija koje su do sada bile donatori razvojne pomoći našoj zemlji.

Tom prilikom donatorima su predstavljena dva dokumenta – Izveštaj o realizaciji međunarodne razvojne pomoći u 2010. godini i Potrebe Republike Srbije za međunarodnom pomoći 2011–2013. godine.

Đelić je podsetio na to da realizacija ukupne međunarodne pomoći u 2010. godini iznosi približno 1,2 milijarde evra, što je najviši iznos od 2000. godine.

Ovakav rezultat prvenstveno je posledica znatnog porasta realizacije koncesionalnih kredita, koji su iznosili ukupno 722,21 milion evra.

Reč je uglavnom o projektima finansiranim iz zajmova koji su zaključeni u prethodnim godinama kroz ugovore sa Evropskom investicionom bankom, Svetskom bankom, Evropskom bankom za obnovu i razvoj i Saveznom Republikom Nemačkom.

Takođe, procena realizacije bespovratne pomoći dostigla je u 2010. godini najvišu vrednost od 2002. godine i iznosi 494,79 miliona evra.

Povećana realizacija bespovratnih sredstava u strukturi međunarodne pomoći Srbiji direktan je rezultat ubrzane realizacije programa i projekata finansiranih iz IPA sredstava, dok je korišćenje sredstava ostalih donatora na približno istom nivou kao i prethodnih godina.

Vodeći razvojni partner od koga Srbija dobija bespovratnu pomoć je Evropska unija, dok su najveći bilateralni donatori SAD, Nemačka, Švedska i Norveška.

Međunarodnim donatorima predstavljen je i dokument Potrebe Republike Srbije za međunarodnom pomoći 2011–2013, koji definiše pristup Vlade Srbije višegodišnjem programiranju međunarodne razvojne pomoći i koordinira aktivnosti i mehanizmime saradnje donatora.

Ovaj dokument ukazuje i na mere koje su prioritet za finansiranje u naredne tri godine u osam ključnih sektora: reformi državne uprave, vladavini prava, civilnom društvu, medijima i kulturi, konkurentnosti, ljudskim resursima, poljoprivredi i ruralnom razvoju, transportu i životnoj sredini i energetici.