Otvorena konferencija `Srbija i EU, jačanje evropske perspektive`

06. novembar 2008. |

Beograd, 6. novembar 2008. godine – Ministar spoljnih poslova u Vladi Republike Srbije Vuk Jeremić zatražio je danas od Evropske unije da Srbiju ne suočava sa novim uslovljavanjima u procesu evropskih integracija i da je tretira kao ostale aspirante sa područja zapadnog Balkana.

Jeremić je na dvodnevnoj konferenciji `Srbija i EU, jačanje evropske perspektive`, koju organizuju Kancelarija za evropske integracije Vlade Srbije i Fond za političku izuzetnost, predložio da EU do kraja godine odmrzne primenu Prelaznog trgovinskog sporazuma, a u 2009. godini omogući Srbiji sticanje statusa kandidata za prijem u EU i stavljanje na `belu šengensku listu`.


On je ukazao na to da Srbija u svojoj istoriji nikada nije imala proevropskiju administraciju od one na čijem je čelu predsednik Republike Boris Tadić, i da se zato postavlja pitanje njenog bržeg napretka na evropskom putu.


Ministar je naglasio da zahtev za punom saradnjom sa Haškim tribunalom znači izručenje Ratka Mladića, iako ne postoje čvrsti dokazi da se on krije u Srbiji, i dodao da se od naše zemlje očekivalo da se ponaša kao da se ništa nije dogodilo nakon što su pod velikim pritiskom Crna Gora i Makedonija priznale nezavisnost Kosmeta.


Srbija se suočava sa posebnim izazovima kojih smo svesni. Međutim, umesto da nam se pomogne da ih prevaziđemo, čini se da nam neko neprestano postavlja nove prepreke koje moramo da pređemo, ocenio je Jeremić.


Prema njegovim rečima, uspeh Srbije na putu ka EU osigurao bi nepovratnost procesa koji bi od zapadnog Balkana trebalo da napravi zonu sa stabilnom budućnošću, vitalnošću i ekonomskim razvojem.


On je ukazao na to da bez Srbije kao regionalnog predvodnika na tom putu i bez konkretne ponude Srbiji za članstvo u EU, zemlje kao Bosna i Hercegovina, Albanija, Crna Gora i Makedonija neće uspeti da konsoliduju svoju evropsku budućnost, ukoliko im ona uopšte bude ponuđena.


Upravo je zbog svojih evropskih ambicija Srbija na jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosmeta odgovorila sa maksimalnim uzdržavanjem, podsetio je ministar i dodao da se naša zemlja u odbrani svojih interesa opredelila za pravna umesto nasilna sredstva, poput uvođenja ekonomskih sankcija prema svojoj južnoj pokrajini.


Rezultat toga je da se prvi put u istoriji regiona pitanju od tako velike važnosti i složenosti, koje istovremeno uključuje pitanje identiteta, granica, prava zajednica i prevazilaženja istorijskih nesuglasica, pristupa bez pribegavanja oružanoj sili, rekao je Jeremić.


Prema njegovim rečima, ukoliko međunarodno prisustvo na Kosovu i Metohiji ne bude redefinisano u Ujedinjenim nacijama, to bi moglo proizvesti opasne i nepredvidive posledice na terenu.


Zato smo uključeni u dijalog sa UN o rekonfiguraciji međunarodnog civilnog prisustva u našoj južnoj pokrajini. Blizu smo rešenju koje bi bilo potvrđeno u Savetu bezbednosti, naglasio je ministar.


On je ponovio da okvir za statusno neutralnu administraciju na Kosmetu ostaje Rezolucija 1244 i svaki pokušaj da se to promeni bez potvrde u SB UN preti da nas vrati u sferu veoma opasnih spoljnopolitičkih doktrina, kojima su, čini se, i glasači u SAD pre neki dan rekli ne.


Učesnicima skupa, na kojem će biti razmatrani sadašnji i budući koraci Srbije ka članstvu u EU – put ka statusu kandidata, bezbednosni i ekonomski preduslovi, upravljanje, demokratija i regionalna saradnja, obratio se i potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić.


On je izrazio uverenje da će Srbija do kraja 2009. godine dobiti status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji i da će naša zemlja biti stavljena na `belu šengen listu`.


Prema njegovim rečima, evropski komesar za proširenje Oli Ren je na predstavljanju izveštaja Evropske komisijeo napretku Srbije u procesu evropskih integracija jasno rekao da je kandidatura za članstvo 2009. godine moguća ako Srbija nastavi reforme i završi saradnju sa Haškim tribunalom.


Izveštaj Evropske komisije Đelić je ocenio kao pozitivan u suštini jer je u njemu, pored ostalog, prvi put pomenuta kandidatura Srbije za članstvo u EU, koja zavisi od završetka saradnje sa Hagom i hapšenja optuženog Ratka Mladića.


Nije u redu prema našoj zemlji i nije korisno za regionalnu stabilnost da se čeka samo na ispunjenje tog uslova pre nego što se odmrzne Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, rekao je on i izrazio uverenje da će evropski partneri to imati u vidu.


Istovremeno, potpredsednik Vlade je najavio da će uprkos kritikama nastaviti da govori o rokovima u procesu evropskih integracija, budući da rokovi predstavljaju pritisak za administraciju da uradi ono što mora za naše građane.


Osvrćući se na izveštaj Evropske komisije, on je ukazao na to da je ovaj dokument pokazao da je manjak zakona `usko grlo integracija`, ali i dodao da očekuje da će se ta slika promeniti jer je parlament deblokiran.


Đelić je objasnio da su u izveštaju pohvaljeni administrativni kapacitet Srbije, Kancelarija za evropske integracije Vlade Srbije i Nacionalni program integracija, koji bi trebalo da omoguće Srbiji da bude spremna za članstvo u EU u 2012. godini.


Prema njegovim rečima, u proteklih godinu dana ojačan je i konsenzus o procesu evropskih integracija, tako da danas 74 odsto građana Srbije podržava članstvo Srbije u EU.


Potpredsednik Vlade Srbije podsetio je na to da je 2008. godina bila veoma teška za Srbiju zbog predsedničkih i parlamentarnih izbora, ali i zbog jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova i Metohije.


On je takođe izrazio zahvalnost doskorašnjem direktoru Kancelarije za evropske integracije Tanji Miščević, kojoj je ovom prilikom poklonio sliku, na doprinosu koji je pružila u procesu pridruživanja Srbije EU.


Direktor Kancelarije za evropske integracije Milica Delević ukazala je na to da je proces evropskih integracija, koji je počeo 2000. godine, bio težak i da se razlikovao od takvog procesa u drugim zemljama u tranziciji.


Delević je napomenula da druge zemlje nisu imale problematičan odnos prema prošlosti, obaveznu saradnju sa Hagom, rešavanje odnosa sa Crnom Gorom i problem Kosova i Metohije.


Govoreći o izveštaju Evropske komisije, ona je istakla da je u njemu uočeno da je formiranjem proevropske Vlade načinjen korak napred u procesu integracija.