Povećan procenat građana koji podržavaju članstvo u EU

07. novembar 2006. |

BEOGRAD, 6. novembra 2006. - Gotovo 70 odsto građana Srbije podržava članstvo u Evropskoj uniji (EU), 17,8 odsto ne bi glasalo na izjašnjavanju na takvo referendumsko pitanje, a 12,3 procenta stanovništva je izričito protiv ulaska u EU, pokazalo je septembarsko istraživanje o evropskoj orijentaciji građana Srbije, prenosi agencija Tanjug.

Kako je saopštila direktorka Kancelarije za pridruživanje EU Tanja Miščević, istraživanje je sprovedeno na uzorku od 1.052 građanina starijih od 18 godina na teritoriji Srbije bez Kosova i Metohije.

`Globalni stav prema EU je pozitivniji, jer je istraživanje pokazalo da bi na referendumsko pitanje da li su za članstvo naše zemlje u EU 69,9 odsto građana odgovorilo pozitivno, što je, u odnosu na decembar 2005, povećanje za šest odsto`, rekla je Miščević na konferenciji za novinare u Vladi Srbije.

Ona je, međutim, ukazala da je istraživanje pokazalo i `lagano povećanje` procenta građana koji bi na izjašnjavanju za takvo referendumsko pitanje bili uzdržani (17,8 odsto u odnosu na 16 odsto), a blago je povećan i procenat onih koji su izričito protiv ulaska Srbije u EU (12,3 odsto u odnosu na 12 odsto).

Prema njenim rečima, velika većina građana - 45 odsto - i dalje veruje da će Srbija u 2006/7. postati član EU, `što je nerealno`.

`Željena godina članstva u EU za 34,5 odsto građana je 2010-2014, ali polovina ispitanika smatra da pre 2015-2020. nećemo biti članovi EU`, istakla je Miščević.



Na pitanje kakvu reakciju izaziva postojeća predstava o EU, 38,5 odsto građana je odgovorilo `ni pozitivnu, ni negativnu`, 39,4 da je to `pozitivna reakcija`, a 22 odsto da je takva `rekacija negativna`.

Biti u EU za građane Srbije, pre svega, znači pravo na rad u bilo kojoj zemlji EU (81 odsto mladih između 18 i 29 godina i 73 odsto od ukupnog broja ispitanika), mogućnost studiranja u zemljama EU i pravo na stalni boravak u državama EU.

Istraživanje je pokazalo i to da se mladi i srednje generacije, uz to obrazovani i iz gradskih sredina, mnogo više osećaju kao Evropljani (42,6 odsto), ali se 37 odsto građana Srbije ne osećaju građanima Evrope, posebno stariji od 65 godina.

`Veliki je otpor promenama, skoro 50 odsto ispitanika nije spremno da se školuje ili prekvalifikuje i usavršava, 41,2 odsto nije spremno da još neko vreme živi nezadovoljavajućim životnim standardom, a skoro 40 odsto ne želi da menja radne navike`, istakla je Miščević.

Prema njenim rečima, najviše ju je iznenadio stav što se svega 38 odsto žena izjasnilo da se osećaju Evropljankama, u odnosu na muškarce koji se u 46 odsto procenata osećaju Evropljanima, kao i nespremnost građana da se menjaju.

`Moramo što više da radimo na informisanju građana kada je u pitanju pridruživanje EU, što, pre svega, znači nevoditi kampanju 'Srbija u Evropi', već 'Evropa u Srbiji'`, istakla je Miščević.

Ona je ocenila da neche doći do prekida prijema novih država u EU, kao ni definisanja rokova za prijem novih članica, ukazavši da je Srbija `još daleko od članstva u EU`, što ne znači da ` EU ne želi da prima zemlje zapadnog Balkana`.