Šta je Srbija dobila od procesa evrointegracija: Autorski tekst Jadranke Joksimović za Telegraf.rs

24. jun 2019. | Beograd

Šta je Srbija dobila od procesa evrointegracija: Autorski tekst Jadranke Joksimović za Telegraf.rs

Srbija pripada Evropi, i bilo bi neodgovorno propustiti šansu koja je realna i ne tako daleka

Proces evropskih integracija i jeste „proces“ jer pun smisao i najveće koristi donosi svojom posledicom i vodećom logikom – reformisanim društvom i državom koja postaje članica EU i onda u punoj meri stiče sva prava i obaveze kao i mnogobrojne koristi.

Otuda se uvek postavlja pitanje ne samo dobitaka, već i šta bismo kao građani i društvo izgubili da nismo u ovom procesu.

Dosadašnje koristi za Srbiju su brojne, u nekoliko ravni – političke, ekonomske i vrednosne – od vizne liberalizacije tj. mogućnosti naših građana da nesmetano putuju u zemlje EU radi učenja, turizma itd, popravljanja i stalnog povećanja vidljivosti Srbije na međunarodnoj mapi, koja je izuzetno značajna za potencijalne investitore koji u velikom broju dolaze u Srbiju jer vide stabilnu politički zrelu zemlju i građane.

Pokazali smo kroz proces evropskih integracija da je Srbija posvećena vrednosti mira, kompromisa, dijaloga i ekonomskog napretka za sve, što i EU države prepoznaju.

Joksimović - Foto: Tanjug/Dragan Kujundžić
Joksimović - Foto: Tanjug/Dragan Kujundžić

Naš glas u vezi različitih evropskih, regionalnih i međunarodnih pitanja se čuje, imamo priliku da na brojnim forumima i formatima zajedno sa punopravnim članicama razgovaramo i zastupamo i promovišemo naše nacionalne interese.

Bezbednosna dimenzija stabilnosti je takođe nemerljivo važna, jer samo u miru može da se obezbedi dobar životni standard i veće šanse za kvalitetniji život.

Takođe, imamo mogućnost kao zemlja kandidat korišćenja pretpristupnih fondova IPA fondova koji su bespovratni i koji samo za period 2014-2020 iznose preko 1,5 milijardi evra, i koriste se kako za reforme u oblasti vladavine prava, efikasniju i moderniju i jeftiniju državnu administraciju, tako i za brojne infrastrukturne projekte, komunalnu infrastrukturu, nove škole, vrtiće, obnovljene ili nove bolnice, puteve, postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda itd.

Manifestacija Grad Evrope na Trgu Nikole Pašića
Foto: Promo

Pomenuću samo neke od projekata koju su finansirani i biće finansirani iz ovih sredstava: Izgradnja kanalizacione mreže i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Kraljevu, izgradnja kanalizacione mreže i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Nišu, izgradnja inter-modalnog terminala u Beogradu (Batajnica), modernizacija i rehabilitacija železničke pruge Niš-Brestovac, projekat izgradnje gasovoda Niš-Dimitrovgrad – granica sa Bugarskom.

Kroz programe prekogranične saradnje koju imamo sa sedam zemalja Mađarskom, Rumunijom, Bugarskom, Hrvatskom, BiH, Crnom Gorom i Severnom Makedonijom brojne manje razvijene opštine znatno su unapredile svoj turistički potencijala i lokalnu infrastrukturu, kao i uopšte mogućnosti za teško zapošljive grupe, posebno mlade i žene.

Neki od programa koji se realizuju kroz SBC su: bolnica u Požarevcu za ranu dijagnostiku maligniteta, Golubačka tvrđava, Obrazovanje za održivost - zelene i energetski efikasne škole.

Golubačka tvrđava - Foto: Printskrin/Facebook/Danube Serbia
Golubačka tvrđava - Foto: Printskrin/Facebook/Danube Serbia

Ovi fondovi su značajni ne samo zbog novca, već i zbog jačanja kapaciteta i buduće spremnosti Srbije da kada postane članica EU pristupi kohezionoj politici EU i strukturnim fondovima koji se i danas, u odnosu na veličinu države i njen BDP , mere u milijardama evra za ravnomerni razvoj, i smanjivanje razvojnih regionalnih nejednakosti, i približavanje ekonomskom proseku na nivou EU.

Zbog svih ovih razloga, proces evropskih integracija ima smisla, i pored naravno političkih i drugih prepreka koje se pojavljuju na našem putu, kako na unutrašnjem, tako i na planu trenutne introvertne i ne previše motivišuće faze preispitivanja danje politike proširenja same EU, ali proces je dobar za društvo u celini, za svakog pojedinca, bilo da neko dobit vidi kroz mogućnost budućeg studiranja ili rada u EU, bilo kao širokopojasni internet, bilo kao punu dostupnost evropskog tržišta za svoje proizvode i usluge, bilo kao pripadnost jednom klubu država u kojem i dalje postoji najviši kvalitet života, kao i jedno velikom zajedničkom tržištu koje ima više šanse na globalnom tržištu – jer su svi pojedinačno nedovoljno veliki i kompetitivni.

Sve su to razumni i legitimni razlozi za održavanje vitalnosti i dinamike reformi u našem pristupnom procesu.

Srbija pripada Evropi, i bilo bi neodgovorno propustiti šansu koja je realna i ne tako daleka.

Jadranka Joksimović

ministar za evropske integracije

Izvor: Telegraf.rs