Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u novembru 2006.

09. novembar 2005. |

Beograd, 8. novembar 2005. godine - Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Evropske unije i Srbije i Crne Gore trebalo bi da bude parafiran u novembru 2006. godine, a do tada će biti održane još dve zvanične runde pregovora i niz tehničkih sastanaka.

Zvanične runde pregovora vode članovi pregovaračkih timova i prvi takav sastanak održan je juče u Beogradu. Pregovarački tim Evropske komisije predvodio je Rajnhard Pribe, pregovarački tim SCG šef diplomatije državne zajednice Vuk Drašković, pregovarački tim Srbije Miroljub Labus, a Crne Gore Gordana Đurović.



Naredni takav sastanak biće održan u aprilu, a poslednji, na kome bi Sporazum trebalo da bude potpisan, u novembru 2006. godine.



U pauzama zvaničnih rundi pregovora biće organizovan niz tehničkih pregovora, koje će voditi šefovi radnih grupa koji su pravili polazne osnove za pregovore između SCG i EU.



Na zvaničnim rundama pregovora praktično treba samo da se verifikuje ono što je usaglašeno na tehničkim sastancima.



Prvi tehnički sastanak, na kome će biti reči o liberalizaciji trgovine sa EU, biće organizovan krajem decembra. Zvanične sastanke pratiće plenarni susreti Unapređenog stalnog dijaloga, na kojima će biti razmatrana pitanja ispunjavanja obaveza SCG po političkom kriterijumu, odnosno pitanja stabilnosti institucija, vladavine prava, zaštite ljudskih i manjinskih prava, ispunjavanja međunarodnih obaveza i reforma javne uprave.



Svaki od tehničkih sastanaka pratiće sektorski sastanci koji će se baviti pojedinačnim pitanjima sektora koji su od interesa za pregovore.



Tokom jučerašnje, prve zvanične runde pregovora usaglašeni su preambula Sporazuma i opšti principi.



Direktor Kancelarije za pridruživanje EU Vlade Republike Srbije Tanja Miščević navela je u izjavi za agenciju Beta da je reč o delovima Sporazuma o kojima se ne pregovara i koji su praktično univerzalni za sve države u procesu stabilizacije i pridruživanja.



Preambula je, objasnila je ona, uvodni deo ovog sporazuma u kojem se definišu ugovorne strane i u kojoj se one pozivaju na najrelevantnije dokumente bitne za sadržinu sporazuma.



U preambuli se poziva na ranije ugovorne odnose, kao što je sporazum koji je SFRJ 1980. godine zaključila sa Evropskom zajednicom, zatim na evropsko partnerstvo, na obaveze SCG po Ustavnoj povelji, naglasila je Miščević.



Prema njenim rečima, u opštim principima sadržani su osnovni elementi ugovora, između ostalog i obaveze SCG, kao što je obaveza poštovanja demokratskih principa, zaštite ljudskih prava, Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i obaveza saradnje sa Haškim sudom.



To su suštinski delovi Sporazuma i njihovo nepoštovanje može rezultirati suspenzijom ugovora, istakla je Miščević, uz napomenu da je to važilo za sve potpisnice sa Balkana i iz istočne Evrope.



Pored preambule i opštih principa, Sporazum će imati još devet poglavlja. To su politički dijalog; regionalna saradnja; slobodno kretanje robe; kretanje radnika, pružanje usluga, osnivanje preduzeća i kretanje kapitala; usklađivanje pravnih propisa i njihovo sprovođenje; saradnja u oblasti pravosuđa i unutrašnjih poslova; politika saradnje; finansijska saradnja i institucionalna saradnja.



Miščević je ukazala na to da će Sporazum biti završen definisanjem institucija i organa koji će sprovoditi njegove odredbe, a cilj tog dokumenta je uspostavljanje pridruživanja, što je najviši ugovorni odnos između treće države i EU, kao i korak ka stupanju u članstvo.



U periodu pridruživanja svaka strana, i EU i SCG, ima određena prava i obaveze koje se definišu u Sporazumu, navela je Miščević i upozorila na to da će najteži deo pregovora biti liberalizacija trgovine, odnosno definisanje roka i tempa u kome će SCG ukinuti carine na proizvode iz EU.



Mi smo taj rok vrlo precizno izračunali i imamo liste za svaku od pojedinačnih roba pobrojanih u našoj carinskoj tarifi i tačno definisan tempo i rok liberalizacije za svaku robu. Držimo se Agende 2012, odnosno želimo da Srbija te godine bude spremna za ulazak u članstvo EU. Ne mora da znači da će nas tada primiti u članstvo, ali nam je važno da održimo ovaj napredak u reformama, dodala je Miščević.



Ona je objasnila da su informacije o roku za ukidanje carina koji će SCG ponuditi sagovornicima iz EU `pregovaračka tajna`, ali da Evropska komisija nudi rok od maksimalno deset godina, s tim da se državama ostavlja prostor da definišu da li taj rok može da bude i kraći.



Prema njenim rečima, Evropska komisija neće uslovljavati potpisivanje Sporazuma pitanjima koja se tiču poštovanja ljudskih i manjinskih prava, ali će vlasti u Beogradu ipak preduzeti izvesne korake na tom polju.



Vlada Srbije će na tri meseca dostavljati izveštaje o stanju i zaštiti ljudskih prava u Srbiji, a prvi, inicijalni izveštaj podnet je danas predstavnicima Evropske komisije, navela je direktor Kancelarije za pridruživanje EU