SSP

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju

Šta je SSP?

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) je međunarodni ugovor, čijim će stupanjem na snagu Srbija dobiti status države pridružene Evropskoj uniji. Dve najvažnije obaveze koje će naša zemlja preuzeti ovim sporazumom biće uspostavljanje zone slobodne trgovine i usklađivanje zakonodavstva sa pravom EU.

Koliko su trajali pregovori o SSP između Srbije i EU?

U Palati državne zajednice SCG 10. oktobra 2005. godine održana je svečana sednica kojom je označen početak pregovora Evropske unije i Srbije i Crne Gore o zaključenju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji predstavlja prvu stepenicu ka integraciji u EU. Pregovori su zaključeni 10. septembra 2007. godine u Briselu, završetkom pete tehničke runde pregovora između Republike Srbije i EU,  a 7. novembra iste godine SSP je parafira.Nakon toga, 29. aprila 2008. potpisan je SSP i prateći Prelazni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima (PTS). Narodna skupština Republike Srbije ratifikovala je oba ova dokumenta 9. septembra 2008. godine .

Kako je tekla ratifikacija SSP-a?

Nakon dve godine od potpisivanja, Savet ministara Evropske unije je 14. juna 2010. godine, odlučio da odmrzne proces ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između EU i Srbije.

Odluka je doneta, pošto je glavni haški tužilac Serž Bramerc obavestio ministre EU, da je zadovoljan saradnjom Srbije sa Međunarodnim sudom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji.

Nakon što su SSP ratifikovali Evropski parlament i svih 27 država članica EU, ostaje da Savetministara EU potvrdi SSP u ime EU. Pod uslovom da Savet potvrdi SSP do kraja jula, SSP stupa na snagu najranije 1. septembra 2013. godine i time Srbija dobija status države pridružene Evropskoj uniji.

Da li će Hrvatska biti u obavezi da ratifikuje SSP nakon ulaska u EU?

Bez obzira što je 1. jula 2013. godine, Hrvatska postala članica EU, ova država  neće ratifikovati SSP sa Srbijom, već samo „Protokol o prilagođavanju Prelaznog trgovinskog sporazuma i SSP ulasku Hrvatske u EU“, koji se trenutno pregovara.

Šta će se desiti sa Prelazni trgovinskim sporazumom nakon što SSP stupi na snagu?

Stupanjem na snagu SSP, Prelazni trgovinski sporazum biće stavljen van snage i prestaće da se primenjuje, s tim što će sve obaveze koje su strane počele da ispunjavaju prema PTS morati da budu ispunjene u skladu sa dinamikom dogovorenoj u PTS.

Sa druge strane stupanjem na snagu SSP, Srbija i EU počeće sa ispunjavanjem novih obaveze koje nisu bile sadržane u PTS, poput fazne liberalizacije pristupa javnim nabavkama dveju strana, pristupa tržištu nekretnina, zaštite od diskriminacije legalno zaposlenih državljana Srbije u državama EU, zaštite od diskriminacije u poslovanju privrednih društava dve strane, dalje usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa propisima EU, itd.

SSP je zaključen na neodređeno vreme i primenjivaće se do momenta stupanja Srbije u članstvo EU.

Stupanje na snagu SSP neće uticati na korišćenje pretpristupnog IPA fonda.

Koja su tela za sprovođenje SSP?

Stupanjem na snagu SSP formiraju se nova zajednička tela za njegovo sprovođenje, pored već postojećeg Odbora za praćenje sprovođenja Prelaznog trgovinskog sporazuma, koji će biti preimenovan u Odbor za stabilizaciju i pridruživanje.

Osnivaju se tri tela:

1. Savet za stabilizaciju i pridruživanje,zadužen je za praćenje sprovođenja Sporazuma na najvišem političkom nivou. Sastav čine predstavnici Evropske komisije i Saveta Evropske unije sa strane EU i ministri u Vlade Srbije. Osnovno zaduženje Saveta je da rešava otvorena pitanja nastala u toku sprovođenja Sporazuma.

2. Odbor za stabilizaciju i pridruživanje, pomaže u radu Savetuza stabilizaciju i pridruživanje. Odbor je sastavljen od predstavnika Evropske komisije, s jedne strane, i predstavnika Vlade Srbije, s druge stranena nivou eksperata. Odbor predstavlja ključno telo koje će se baviti sprovođenjem Sporazuma i daljim preciziranjem njegovih odredbi.

Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje, se formira kao forum u kojem će se poslanici Narodne skupštine Republike Srbije i Evropskog parlamenta sastajati i razmenjivati mišljenja.

Koje su prioritetne oblasti u kojima će se domaće zakonodavstvo usklađivati sa pravnim tekovinama EU?

Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju predviđa se obaveza Republike Srbije da u dogovorenim rokovima uskladi domaće zakonodavstvo sa propisima koji spadaju u pravne tekovine Evropskih zajednica, sada Evropske unije. S obzirom na obim pravnih tekovina EU određena su prioritetna područja koja imaju direktan uticaj na stvaranje zone slobodne trgovine između EU i Srbije.

U skladu sa tim usklađivanje počinje od sledećih područja: zaštita konkurencije i kontrola dodele državnih pomoći (subvencija), pravo intelektualne svojine, javne nabavke, standardizacija i zaštita potrošača. Sa stupanjem na snagu SSP, obaveza usklađivanja se širi i na ostale oblasti pravnih tekovina EU.

Kada se formira zona slobodne trgovine između Srbije i EU?

Prelaznim sporazumom, čija je primena počela janaura 2009. godine stvara se zona slobodne trgovine između Srbije i EU u periodu od šest godina. Rok za liberalizaciju trgovine je određen u skladu sa sposobnošću srpske industrije i poljoprivrede da se prilagode slobodnoj trgovini ali i sa željom Srbije za što bržim završetkom reformi i pristupanjem Evropskoj uniji. Ovaj rok definisan je i imajući u vidu rokove koje su dogovorile druge države u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja (Makedonija 10 godina, Albanija 10, Hrvatska šest, Bosna i Hercegovina šest i Crna Gora pet godina).

Obaveza Srbije sastoji se u postepenom ukidanju carina na uvoz robe poreklom iz Evropske unije u prelaznom periodu od šest godina koji se okončava 1. januara 2014. godine. Od ovoga su izuzeti određeni strateški poljoprivredni proizvodi sadržani u Aneksu IIIg, koji će zadržati carinsku zaštitu sve do ulaska Srbije u članstvo EU. Sa druge strane, Evropska unija ovim ugovorom potvrđuje slobodan pristup robi iz Srbije tržištu Evropske unije, koji je slobodan još od 2001. godine.

Kojim tempom se liberalizuje trgovina između Srbije i EU?

Tempo liberalizacije i stepen zaštite zavisi od stepena osetljivosti proizvoda za industriju Srbije. Definisane su tri grupe industrijskih proizvoda, prema osetljivosti, za koje će liberalizacija biti ostvarena nakon perioda od tri, pet odnosno šest godina. Za proizvode koji se ne nalaze na ovim listama carine su bile ukinute momentom početka primene Prelaznog sporazuma 2009. godnie. Obezbeđeno je da ključni sektori domaće industrije (poput industrije automobila, igračaka, obuće, keramike...) ostanu na visokom stepenu zaštite u toku prelaznog perioda od pet odnosno šest godina.

Kada se ukidaju carine na uvoz poljoprivrednih proizvoda iz EU?

Ukidanje carina za poljoprivredne proizvode, prerađene poljoprivredne proizvode, ribu i riblje proizvode biće takođe ostvareno postepeno, tokom prelaznog perioda od šest godina, uz zadržavanje carinske zaštite za pojedine proizvode (oko 20 odsto proizvoda, Aneks IIIg,) i nakon prelaznog perioda. Dogovoreno je da osetljivi proizvodi poput mesa, mleka i žita ostanu na visokom stepenu zaštite tokom petogodišnjeg tranzicionog perioda. Obezbeđeno je zadržavanje sezonske zaštite za jedan broj osetljivih proizvoda, voća i povrća, poput paradajza i paprika (Aneks IIIv).

Srbija je obezbedila kvote za izvoz od 180.000 tona šećera i 8.700 tona teletine godišnje. Po prvi put Srbija je obezbedila garantovanu godišnju kvotu za izvoz vina od 63.000 hektolitara vina, što će omogućiti investicije u ovom sektoru. Pregovori su rezultirali i kvotama za izvoz 15 tona pastrmke i 60 tona šarana iz nađše zemlje u EU.

Koje su još oblasti saradnje regulisane SSP?

Ugovorom Evropska unija i Srbija potvrđuju da će sarađivati u mnogobrojnim oblastima poput socijalne saradnje, obrazovanja i obuke, kulturne saradnje, informisanja i komunikacija, transporta, energetike, životne sredine, istraživanja i tehnološkog razvoja, što će omogućiti Srbiji pristup programima tehnološkog i naučnog razvoja koji postoje u Evropskoj uniji a koji su neophodni zarad celokupnog razvoja zemlje i zaustavljanja „odliva mozgova“ i odlaska mladih.

U kom roku će pravila konkurencije da počnu da se primenjuju na javna preduzeća?

Srbija preuzima obavezu da u roku od tri godine nakon stupanja na snagu Sporazuma primenjuje pravila konkurencije na javna preduzeća i otvori ih za konkurenciju iz Evropske unije, što je rok koji će omogućiti prilagođavanje ovih preduzeća tržišnoj utakmici.

Koje su koristi od SSP?

DIREKTNA KORIST ZA GRAĐANE:

Sporazum je bio jedan od neophodnih koraka ka ukidanju viza za građane Srbije jer ne postoji država koja nema ovakav sporazum a koja se nalazi na „beloj Šengen listi.“

Veća bezbednost proizvoda i zaštita potrošača koje će omogućiti da se izbegnu teške posledice po zdravlje stanovništva. Srbija redovno dobija informacije o nebezebdenim proizvodima koji se povlače sa tržišta EU, preko sistema RAPEKS.

Niže cene proizvoda i znatno veća mogućnost izbora usled liberalizacije trgovine sa EU.

POLITIČKE KORISTI:

Jačanje političke pozicije i ugleda Srbije u EU i u svetu - Srbija prestaje da bude jedina država na Balkanu koja nije pridružena EU i prestaje da bude jedina u Evropi koja nema ugovorni odnos sa EU.

Jačanje regionalne pozicije Srbije u odnosu na države za kojima je do sada zaostajala u ovom porcesu i mogućnost za preuzimanje uloge regionalnog lidera.

PRIVREDNE KORISTI:

Pretvaranje jednostranih ustupaka EU u oblasti trgovine u ugovorne odnose dve strane i institucionalizacija odnosa Srbije i EU. Pre potpisivanja SSP, trgovina između EU i Srbije je bila regulisana Autonomnim trgovinskim merama,tj. jednostranom izjavom volje EU koju je Unija mogla da izmeni u svakom trenutku. SSP predstavalja ugovornu obavezu kako za Srbiju tako i za EU i eventualne izmene donose se konsenzusom obeju strana.

Srbija je dobila pristup tržištu od 490 miliona potrošača za proizvođače iz Srbije. Ovo je rezultiralo konstantnim porastom izvoza iz Srbije i smanjivanjem trgovinskog deficita u trgovini sa EU. 2007. godine pokrivenost uvoza izvozom je bila 46,9%, dok je prva 3 meseca 2013. godine dostigla nivo od 70,5.

Davanje jasnog signala investitorima o stabilnosti prilika u zemlji - usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa pravom EU u navedenim oblastima, uslovi za ulaganje i za poslovanje postaju prepoznatljivi i predvidljivi stranim investitorima.

Korak ka statusu kandidata i otvaranju mogućnosti za povećanje pretpristupne pomoći EU Srbiji - sticanjem statusa kandidata otvaraju se preostale 3 komponente IPA pretpristupnog fonda (ruralni razvoj, regionalni razvoj i razvoj ljudskih resursa), kao i mogućnosti za korišćenje značajno većih fondova EU

ADMINISTRATIVNE KORISTI:

Veća pomoć EU u procesu zakonodavne reforme Srbije - SSP predstavlja osnov za pružanje dodatne pomoći u prenosu znanja i iskustava država članica EU u oblastima koje do sada nisu bile adekvatno pokrivene zakonodavnom reforomom.

Sporazum predstavlja pravni osnov za unapređenje saradnje Srbije i EU u brojnim oblastima: ekonomska i trgovinska politika, statistika, bankarstvo, osiguranje i finansijske usluge, revizija i finansijska kontrola, promocija i zaštita investicija, industrijska saradnja, mala i srednja preduzeća, turizam, poljoprivreda i agro-industrijski sektor, ribarstvo, carine, porezi, socijalna saradnja, obrazovanje i obuka, kulturna saradnja, saradnja u audiovizuelnoj oblasti, informatičko društvo, elektronske komunikacijske mreže i usluge, informisanje i komunikacije, transport, energetika, nuklearna bezbednost, životna sredina, istraživanje i tehnološki razvoj, regionalni i lokalni razvoj i javna uprava.