Tribina o uticaju pandemije na nasilje nad ženama u Srbiji

25. novembar 2021. | Beograd

Tribina o uticaju pandemije na nasilje nad ženama u Srbiji

Ove godine više žena zatražilo je smeštaj u Sigurnoj kući u Beogradu nego što je to bilo u prethodnoj godini, rečeno je danas na tribini „Uticaj pandemije na nasilje nad ženama u Srbiji“ održanoj povodom obeležavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Ministar za evropske integracije Jadranka Joksimović je rekla da je Srbija i pre pandemije uradila mnogo na usklađivanju sa najvišim međunarodnim i globalnim akcijama i dokumentima u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja.

Dodala je da se 2020. i 2021. godine, kao teškim godinama za celo čovečanstvo, nijednog trenutka nije stalo sa unapređivanjem zakonodavnog okvira u toj oblasti.

„Prošle godine smo pristupili izradi važnih dokumenata koji su kulminirali time da smo u maju ove godine usvojili Zakon o rodnoj ravnopravnosti kao temeljni, krovni zakon, kao i izmene i dopune zakona o borbi protiv diskriminacije“, rekla je Joksimović.

Navela je da je prethodno urađena i strategija prevencije nasilja za period od 2021. do 2030. godine kao akcioni dokument koji će da definiše korake u implementaciji zakona i dodala da je sredinom oktobra ove godine usvojena nacionalna strategija za rodnu ravnopravnost za period 2021-2030. godine.

„Uz sve to, jedan od najvažnijih koraka je i obezbeđivanje adekvatnog finansijskog izvora ne samo iz republičkog budžeta i spuštanjem na lokalnu samoupravu, što je takođe vrlo važno da svaka lokalna samouprava ima radno telo koje će se baviti ovim pitanjima, već i da povučemo značajna finansijska sredstva koja nam kao zemlji koja pristupa EU stoje na raspolaganju za brojne projekte iz oblasti pre svega ekonomskog osnaživanja žena“, rekla je Joksimović.

Dodala je da se to prethodnih nekoliko godina uspešno radilo i pomenula da se sada ide u program EU PRO Plus koji će značiti 40 miliona evra za ukupni lokalni ekonomski razvoj od čega će, kaže Joksimović, značajan deo ići za podsticanje ženskog preduzetništva.

Ministarka za zaštitu životne sredine i predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Grada Beograda Irena Vujović rekla je da su ostvareni pomaci, ali da još dosta toga treba da se uradi kada je reč o rešavanju problema nasilja nad ženama.

„Trudimo se da tokom čitave godine radimo na rešavanju ovog problema. Zalažemo se za nultu toleranciju na nasilje“, rekla je Vujović na tribini održanoj u Beogradu.

Kako je istakla, ostvareni su pomaci kada je u pitanju ekonomsko osnaživanje žena žrtava nasilja. „Od 2015. godine, kada je formiran Savet za rodnu ravnopravnost Grada Beograda, imamo rezultate. Imamo saradnju sa društveno-odgovornim kompanijama kada je u pitanju ekonomsko osnaživanje žena“, rekla je Vujović.

Podsetila je da je Grad Beograd 2017. godine potpisao evropsku povelju o rodnoj ravnopravnosti, kao i da je većina beogradskih opština formirala lokalne savete za rodnu ravnopravnost.

Direktorka Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ Verica Jovanović rekla je da u 2020. godini nisu imali zabeležene prijave koje govore o povećanom nasilju.

„Radi se o evidenciji koja verovatno nije sto posto adekvatna, ali ne možemo da kažemo da su ti brojevi u porastu, ako nisu. Prema evidenciji kojom raspolažemo, a ona potiče od svih zdravstvenih ustanova, imamo zabeleženih 3.282 slučaja nasilja nad ženama u 2020. godini“, rekla je Jovanović.

Kako je dodala, 53 odsto žena je sa elementima tegoba koje mogu ukazati na nasilje došlo kod lekara opšte medicine, šest odsto u službe ginekologije i zdravstvene zaštite žena, 30 odsto takvih slučajeva je registrovano u službama hitne medicinske pomoći, a ostatak u ostalim ustanovama.

Dodala je da je, prema aktivnostima koje je iniciralo Koordinaciono telo za rodnu ravnopravnost Vlade Srbije, sprovedeno istraživanje koje je pokazalo da je prošle godine u periodu mart, april, maj broj prijavljenih slučajeva nasilja bio manji nego u istom periodu 2019.

Sekretarka za socijalnu zaštitu Beograda Nataša Stanisavljević je rekla da u glavnom gradu tokom pandemije korona virusa nije bilo više prijavljenih slučajeva nasilja u porodici.

S tim u vezi, precizirala je da je u prvih deset meseci ove godine u Gradskom centru za socijalni rad bilo evidentirano 3.718 novih prijava za nasilje. Podsetila je da je nasilje krivično delo koje, kako je istakla, svako treba da prijavi, ne samo žrtva nasilja, već i ostali članovi društva koji ga primete.

Koordinatorka Sigurne kuće u Beogradu Vesna Stanojević je rekla da pandemija korona virusa nije mnogo uticala na situaciju sa nasiljem u porodici, kada je u pitanju Sigurna kuća. Navela je da prošle godine nisu imali povećan broj poziva, a telefon je bio otvoren 24 sata. Međutim, Stanojević je iznela podatak da su prošle godine imali 24 ubijene žene što, dodala je, govori o tome da se nasilje dešavalo, ali da nije bilo prijavljivano.

„Kako je počela 2021. godina, znali smo da će da bude neuporedivo lošija jer se broj prijavljenog nasilja i nasilnika enormno povećavao i veći broj žena je tražilo smeštaj u Sigurnoj kući, nego što je to bilo u prethodnoj godini“, rekla je Stanojević.

Tribinu „Uticaj pandemije na nasilje nad ženama u Srbiji“ organizovao je Sekretarijat za socijalnu zaštitu Grada Beograda uz saradnju sa udruženjem „Amikus“ i Adria medija grupom.

Izvor: Tanjug