Postoje uslovi za otvaranje bar jednog klastera u junu

06. jun 2021. | Beograd

Postoje uslovi za otvaranje bar jednog klastera u junu

RAZGOVOR NEDELjE: JADRANKA JOKSIMOVIĆ, ministar za evropske integracije

Pregovaračka pozicija za poglavlje 15 - Energetika, koje je za nas predstavljalo veliki izazov, sutra će biti usvojena na Vladi Srbije i odmah prosleđena EU

Poslednji polugodišnji izveštaj Evropske komisije jasno pokazuje da je Srbija ostvarila značajan napredak u brojnim oblastima koje obuhvataju poglavlja 23 i 24, posebno imajući u vidu otežavajuće društvene i ekonomske okolnosti koje su obeležile prethodni period usled pandemije virusa korona, ističe Jadranka Joksimović, ministar za evropske integracije u razgovoru za „Politiku“, komentarišući dokument koji je upravo dospeo u javnost.

Objašnjava da je reč o „non-pejperu“, tačnije polugodišnjem izveštaju o prelaznim merilima za poglavlja 23 i 24, u okviru klastera 1 - Osnove po novoj metodologiji.

Značajan je jer će države članice na osnovu nalaza o postignutom napretku u vladavini prava, odlučivati o daljoj podršci konkretnim koracima u pristupnim pregovorima Srbije, pre svega o održavanju političke međuvladine konferencije i eventualnom otvaranju klastera do kraja ovog meseca.

„Ono što je ipak najznačajnije kada je reč o našoj spremnosti za nastavak pregovora jeste činjenica da smo uspeli da u kratkom roku spremimo sve neophodne procedure za potpunu pripremu cela dva klastera: 3 - Inkluzivni rast i konkurentnost i 4 - Zelena agenda, digitalizacija i održiva povezanost. To smo postigli napornim, koordiniranim i spregnutim radom nove strukture za vođenje pregovora, koji sam inicirala i koncipirala ja kao ministar za evropske integracije i glavni pregovarač, a vlada usvojila, i svih nadležnih ministara i najviših političkih zvaničnika. Imenovali smo koordinatore za svih šest klastera iz redova državnih sekretara i pomoćnika resornih ministara, čime smo dodatno povukli političku odgovornost za sprovođenje obaveza koje proističu iz pregovora. Posebno je važan aktivni angažman predsednika Vučića i predsednice Vlade Ane Brnabić, kako i nalaže nova metodologija proširenja EU, koja predviđa snažnije političko vođenja procesa, posebno u segmentu vladavine prava“, kaže Jadranka Joksimović. 

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji kaže da je Srbija poslednjih meseci preduzela značajne korake u procesu EU reformi u svim oblastima, ali takođe i da treba da isporuči značajne rezultate u okviru klastera 3 i 4, koji su najbliža otvaranju.

Ovde bih želela da naglasim da u klasteru 3 ima osam pregovaračkih poglavlja od kojih je pet već otvoreno (17 - Ekonomska i monetarna politika, 20 - Preduzetništvo i industrijska politika, 25 - Nauka i istraživanje, 26 - Obrazovanje i kultura i 28 - Carinska unija). U poslednja dva meseca Vlada Srbije završila je rad i na preostalim pregovaračkim pozicijama  za poglavlja 10 - Informaciono društvo i mediji, 16 - Porezi i 19 - Socijalna politika i zapošljavanje, koje su poslate nadležnim telima Evropske komisije. Time smo ispunili sve obaveze sa naše strane u pogledu otvaranja ovog klastera. Očekujem da će Direktorat za proširenje i tim komesara Varheljija u najbržem roku pozvati i pojedine članice koje nisu još dale saglasnost za OBAR (tj. izveštaje o ispunjenosti kriterijuma za otvaranje za pregovaračke pozicije 16 i 19) da to učine, kako bi i Komisija ubrzala svoje procedure i pokazala rešenost, spremnost i kapacitet da počne da aktivno koristi mogućnosti koje daje nova metodologija.

U neformalnom polugodišnjem izveštaju Evropske komisije poglavlje 23 je uravnoteženo ocenjeno sa faktografskim prikazom onoga što je učinjeno, a u oblasti poglavlja 24 imamo standardno dobre ocene, posebno oko migracija 

 

Šta još treba da se uradi u klasteru 4?  

Bićemo spremni i za otvaranje tog klastera, koji obuhvata četiri poglavlja. Poglavlja 14 - Transportna politika, 21 - Transevropske mreže i 27 - Životna sredina i klimatske promene već duže vreme su „u radu“ pred Radnom grupom Saveta EU zaduženom za proširenje. Pregovaračka pozicija za poglavlje 15 - Energetika, koje je za nas predstavljalo veliki izazov, u ponedeljak će biti usvojena na vladi i odmah prosleđena EU. U veoma kratkom roku smo uspeli da usvojimo dva izuzetno zahtevna akciona plana, koja su uslov za otvaranje poglavlja 15 - Akcioni plan za obavezne rezerve nafte i sveobuhvatni Akcioni plan za razdvajanje aktivnosti u gasnom sektoru. Sve navedene aktivnosti u potpunosti su prošle sve formalne procedure u Vladi Srbije i Narodnoj skupštini pred resornim odborima i Konventom, koji čine zainteresovani predstavnici civilnog sektora.

U izveštaju se kaže da „Srbija treba da ubrza reforme u ključnim oblastima pravosuđa, posebno njegove nezavisnosti, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, slobode medija i postupanja sa ratnim zločinima“. To se praktično uvek traži, u svakom izveštaju. Zabrinjavaju li vas ovakve ocene? 

Svakako da postoje i određeni delovi ovog polugodišnjeg neformalnog izveštaja u kojima se daju kritičniji zaključci i ocene, kao što je oblast procesuiranja ratnih zločina, dok se u drugim oblastima u kojima postoji kašnjenje uglavnom ponavljaju formulacije iz prethodnih izveštaja. Korektno se evidentira i pozitivno ocenjuje ponovno pokretanje procesa ustavnih reformi vlade nakon konstituisanja novog saziva Narodne skupštine 2020. godine. Uopšte bi se moglo reći da je poglavlje 23 uravnoteženo ocenjeno sa faktografskim prikazom onoga što je učinjeno, što je u uslovima pandemije svakako jedan značajan rezultat. U pogledu borbe protiv korupcije, za razliku od pređašnjih izveštaja, može se reći da nema izrazito negativnih ocena. U oblasti poglavlja 24 imamo standardno dobre ocene, posebno u oblasti migracija, gde je istaknuto poboljšanje mehanizma ranog upozoravanja, pripravnosti i upravljanja krizom u Srbiji, u saradnji sa Evropskom kancelarijom za podršku azilu. Saradnja sa Interpolom i Evropolom uspostavljena je i, prema oceni iz ovog dokumenta, dobro funkcioniše. 

Navodi se da je reč o „razvoju događaja“ u Srbiji u oblastima koje obuhvataju poglavlja 23 i 24, ali ne i o proceni njihovog uticaja na stanje vladavine prava u Srbiji, jer je „potrebno vreme da se oceni da li su brojne nedavne inicijative od formiranja nove vlade dale opipljive rezultate“. Koje od inicijativa bi trebalo uskoro da daju „opipljive rezultate“? Može li Srbija zaista da ubrza ove reforme? 

U izveštaju se upravo i navodi pregled onoga što je postignuto u ovim oblastima, a prate se i notiraju i napori Srbije da ispuni preporuke iz Godišnjeg izveštaja EK, sada iz poslednjeg za 2020. godinu. Te preporuke su i koncipirane tako da se dostignu u periodu od 12 do 18 meseci od objavljivanja Godišnjeg izveštaja. Sve to su zahtevne oblasti u kojima implementacija zaista može da bude postepena, ali je važno da postoji kontinuitet sprovođenja mera. Time se postiže suštinska održivost i kvalitet primene svega usvojenog, a mi upravo to radimo.

Preporuka je i da Srbija treba dodatno da ojača okruženje za ostvarivanje slobode izražavanja. Kako ćete to postići?

U pogledu dela za koji smo ranije bili oštrije kritikovani, a koji se odnosi na slobodu izražavanja, konstatuje se da su usvojeni akcioni planovi za sprovođenje medijske strategije i da su počeli da se primenjuju na inkluzivan i transparentan način. Formirane su i dve radne grupe, jedna za sprovođenje medijske strategije i druga za zaštitu i bezbednost novinara. U ovom izveštaju se čak otišlo i korak dalje, što pozdravljamo, gde se navodi i formulacija da je lično predsednik Srbije javno pozvao da prestanu napadi na medije i da se pitanje bezbednosti novinara rešava na najvišem nivou. Medijske slobode podrazumevaju aktivno razumevanje i rešenost svih struktura i nivoa vlasti da na odgovoran i transparentan način kreiraju povoljno okruženje za slobodu medija, ali i svih medijskih kuća i novinara da svoj deo etičkog i profesionalnog kodeksa stvarno i dosledno primenjuju u svom radu.

Ovaj izveštaj biće osnova za odluku zemalja članica EU o eventualnom otvaranju klastera u junu. Da li očekujete pozitivnu odluku?

Izveštaj je generalno pozitivan i izbalansiran, što će omogućiti, uverena sam, da tokom juna bude organizovana međuvladina konferencija i da se započne sa primenom nove metodologije. Ovo je posebno važno, jer će Srbija biti prva zemlja na koju će u praksi biti primenjena nova metodologija, a za koju smo mi u potpunosti spremni. Dakle, ušli smo u nastavak pregovaračkog procesa potpuno institucionalno pripremljeno, organizovani, politički osnaženo i odlučno rešeni da nastavimo proces po novoj metodologiji. Stoga očekujem da će i EK i države članice početi sa primenom nove metodologije na dogovoren način i da će to u procesu uzajamno ozbiljnog shvatanja značaja i važnosti politike proširenja dovesti do ubrzanja dinamike pristupnih pregovora Srbije. 

Posebno je važan aktivni angažman predsednika Vučića i predsednice Vlade Srbije Ane Brnabić, kako i nalaže nova metodologija proširenja EU, koja predviđa snažnije političko vođenje procesa, posebno u segmentu vladavine prava

Znači, optimista ste?

Značajnih elemenata ima za donošenje pozitivne odluke o održavanju međuvladine konferencije i o otvaranju barem jednog klastera, ako bude postojala volja da i članice i Evropska komisija ubrzaju svoje ponekada složene i dugotrajne procedure, analize i pripreme svih pozicija i davanja saglasnosti. Ne bi valjalo da procedure budu razlog za odlaganje klastera, ali važnije od toga je da smo kao vlada u sinergiji sa predsednikom Vučićem obnovili zamajac reformi i jasne posvećenosti nastavku procesa, spremno se reorganizovali za novu metodologiju i spremili se u kratkom roku za celokupna dva klastera. U svakom slučaju, ova godina je već pokazala da smo kao vlada obnovili dinamiku reformi i posvećenosti pristupnom procesu. Stoga i očekujemo da to bude praćeno napretkom u procesu, u skladu sa načelom kredibilnosti po novoj metodologiji. 

Izvor: Politika