J. Joksimović: Ne stavljamo na kantar ko je, kad i koliko pomogao

10. maj 2020. | Beograd

J. Joksimović: Ne stavljamo na kantar ko je, kad i koliko pomogao

RAZGOVOR NEDELjE: Jadranka Joksimović, ministar za evropske integracije

Mislim da ništa nedorečeno i smutno nema u načinu i uslovima vođenja izbornog procesa u Srbiji.

Fenomen papagajske retorike raznih tumača evropskih integracija koji onda postaje deo opšte verbalne poštapalice u medijima je iritantno površan i pokazuje ili nerazumevanje, ili politički oportunizam onih koji bi da proture ideje koje se nekome u EU ili pak nekima u Srbiji sviđaju. Evropska perspektiva je horizont broda politike proširenja. Jedno bez drugog ne postoji. I oni koji su hteli da izbegnu pominjanje politike proširenja ništa nisu postigli u smislu umanjenja evropske perspektive, niti su oni koji su tražili eksplicitno pominjanje proširenja ili članstva nešto izgubili.
Ovim rečima ministar za evropske integracije Jadranka Joksimović komentariše ocene da Zagrebačka deklaracija, usvojena 6. maja na video-konferenciji lidera EU i zapadnobalkanske šestorke, ne donosi ništa novo. Deklaracija potvrđuje još jednom nedvosmislenu podršku evropskoj perspektivi zapadnog Balkana, a ne pominje proširenje, ni članstvo u EU.
„Kriterijumi se znaju, i oni ne bi bili ublaženi jasnijim pominjanjem potencijalnog članstva. Ali je zato nedvosmisleno rečeno - a prisustvovala sam Samitu sa predsednikom Vučićem od početka do kraja i čula izlaganje svakog učesnika - da nema zaokružene ideje EU bez zapadnog Balkana i da trebamo jedni drugima u podjednakoj meri. Mislim da je to u uslovima kada se ceo svet, a posebno neke evropske države, još bore sa pandemijom, sasvim u redu i više nego dovoljno“, ističe Jadranka Joksimović u razgovoru za „Politiku“. 

Dve decenije od prvog samita EU i zemalja koje nisu njene članice, takođe u Zagrebu, kada je otvorena evropska perspektiva za region, mi i dalje govorimo o toj perspektivi. Kada bi se Srbija mogla pomeriti s ove pozicije na kojoj joj je i dalje najveća uteha i nagrada – obećanje evropske perspektive?

Evropska perspektiva nije nikakva ni uteha ni nagrada, nego svestan i interesno i vrednosno napravljen izbor političkih elita podržanih kroz podršku građana Srbije politici evropskih integracija i koristi i dobrobiti za društvo. Uostalom, izgleda da mnogi gube iz vida kontekst Samita na kojem se govorilo o evropskoj perspektivi celog zapadnog Balkana. Šta je tu tačno moglo više od ovoga, u trenutnom preseku stanja kako u EU, tako i u različitim delovima zapadnog Balkana. Ili možda oni koji kažu da je moglo više zaista misle da je region zapadnog Balkana ujednačen u pogledu reformskog procesa, procesa pregovora, spremnosti i funkcionalnosti društva? Ja prva to nisam sklona da prihvatim, jer znam koliko je Srbija uradila u pogledu suštinskih reformi kroz proces evropskih integracija, i to stvarnih i funkcionalnih reformi, institucionalnih, ekonomskih i političkih, što se jasno videlo i tokom odgovora na pandemijom izazvanu krizu. I to su primetili i konstatovali svi u EU. Prema tome, u kontekstu celog regiona, trenutno je najistinitija i najpoštenija naglašenost evropske perspektive i strateškog partnerstva. 

Bivši predsednik EK Žan-Klod Junker govorio je o 2025. kao „indikativnoj“ godini za članstvo Srbije i Crne Gore, ali ona je već pala u zaborav. Da li biste se usudili u ovom trenutku da govorite o nekoj konkretnoj godini u kojoj bi Srbija mogla da postane članica EU? 


Nije Junker samo govorio, to je i zapisano u važećem dokumentu EK „Kredibilna strategija proširenja EU na zapadni Balkan“, iz februara 2018. Dokumenta važe i dalje, važe i obaveze ubrzanih reformi, pa sledstveno tome i mogućnost da se to dogodi. Ne razumem toliku malodušnost i rezignaciju. Mi treba da radimo ono što nam je posao u okviru reformskog procesa, i verujem da će i EU i države verodostojno sprovoditi funkcionalnu politiku proširenja. 

Kada će Srbija doneti odluku da li će se prikloniti revidiranoj metodologiji proširenja EU?

Nema posebno određenog roka za izjašnjenje. Moje mišljenje i jasno očekivanje je da vidimo prvo mapu puta primene nove metodologije na Srbiju kao zemlju koja je duboko u pregovaračkom i pristupnom procesu. Kako će se izmeriti dosadašnji napredak i poglavlja koja smo otvorili, i ja sam to rekla svim mojim kolegama u EU - nismo protiv nove metodologije, ali hoću da vidim šta to tačno znači u odnosu na vrednovanje dosadašnjeg napretka Srbije. Mislim da je to jednostavno i razumno pitanje, i kad dobijemo jasan odgovor, biće nam lakše da se izjasnimo. 

Zagrebački samit je protekao u znaku poziva na jedinstvo i solidarnost. Je li to i pokušaj iskupljivanja za ponašanje s početka zdravstvene krize?  

To je način da se i formalno i suštinski svi pozovu i podsete, pa i obavežu, na solidarnost, kao temeljnu ideju EU. Ne vidim tu nikakav tajni plan iskupljivanja ili prekorevanja. Dobro je što je to i na ovakav način urađeno, i to u trenutku kad pandemija nije odjavljena, te nema više nikakvih nedoumica oko toga.

U evropskim medijima proteklih nedelja čule su se osude da je Srbija iz političkih razloga potcenjivala pomoć EU i neodmereno veličala kinesku i rusku?

Odnosi u svetu se menjaju i dolazi do prestrojavanja i prebrojavanja. Tako da smo mogli čuti različite interpretacije uloge različitih velikih sila u vezi     s pandemijom. I tek ćemo čuti. Mislim da smo kao zemlja i narod pokazali da vrednujemo svaku pomoć i da ne stavljamo na kantar ko je kad i koliko pomogao. Što se tiče pomoći EU, ona je u Srbiji trajna i sistemska, a ne samo momentalna. Mi smo značajna sredstva iz evropskih fondova godinama usmeravali na jačanje naših kapaciteta, i u zdravstvu, i u policiji, javnoj administraciji, lokalnoj samoupravi, ekonomiji, infrastrukturi. Da ne govorim o najvećem broju investicija koji upravo dolaze iz EU i zemalja članica. Sve nas je to učinilo spremnijim i otpornijim na krizu. Takođe, na samitu je značajno primećena i notirana uloga Srbije u pomoći drugim pa i EU državama, i velika donacija medicinske opreme Italiji i nekima u regionu, i učešće Srbije u     Timu Evropa i donacija od dva miliona evra u fond za istraživanje vakcine protiv kovida 19. Mi smo zahvalni svima koji su pomogli, i mi smo pomogli drugima.

Za saniranje posledica krize EU je već opredelila 3,3 milijarde evra zapadnobalkanskim partnerima. Koliko Srbija tih sredstava treba da dobije i kada?

Od ukupno 93,4 miliona evra odobrene prenamene IPA sredstava kako bismo mogli da preduzmemo hitne mere radi sprečavanja širenja korona virusa, 15 miliona evra je bilo namenjeno za hitnu nabavku medicinske opreme, a 78,4 miliona evra je namenjeno Srbiji za kratkoročne i srednjoročne mere ekonomskog oporavka. Želim da naglasim da Srbija već koristi ova sredstva i da je upravo zahvaljujući njima omogućena kupovina 75 respiratora, 50 monitora, 100 kontejnera za trijažu, 800.000 maski, mnogo testova i termometara, 100  koncentratora kiseonika. Takođe, platili smo EU novcem avionske letove kojima smo dopremili oko 750 tona medicinske opreme i materijala koje smo kupili i dobili kao donacije iz inostranstva. 

Predstavljanje velikog investicionog plana za region odloženo je za jesen. Da li će on biti manji od očekivanog, s obzirom da Evropska komisija predviđa recesiju istorijskih razmera u EU zbog pandemije?

Očekujem da bude veći, sa većim udelom grantova, tj. bespovratnih sredstava u odnosu na povoljne kreditne linije. I to pre svega u odnosu na projekte sa regionalnom komponentom, one projekte koji se tiču transevropskih mreža puteva, energetike i digitalizacije. Kao i značajna sredstva za nacionalne prioritetne projekte zelene agende, dakle prečišćavanje otpadnih voda, upravljanje otpadom itd, gde moramo da počnemo više da radimo kao pojedinačne države. Mi smo već identifikovali značajne projekte koje ćemo kandidovati, i predsednik Vučić je i o tome govorio. Spremni smo, jer smo godinama radili na korišćenju IPA fondova i imamo dobre rezultate i institucionalne kapacitete u toj oblasti. Odgovorno tvrdim, jer godinama sam nacionalni IPA koordinator, da bismo kad postanemo članica bili spremni da koristimo mnogo veće strukturne fondove EU, iz tzv. kohezione politike EU, uz pomoć kojih su se mnoge skorašnje članice značajno razvile.
 
Već i samo održavanje video-samita dokaz je, svi se slažu, da Brisel želi da zadrži region u svojoj orbiti. Da li bi bilo samita i u ovim uslovima, i da li bismo mogli da računamo na ovoliku pomoć, da možda ne postoji bojazan da će Srbija, i uopšte region, potpasti pod uticaj drugih sila, pre svega Kine i Rusije?

Znači, po Vama, legitimno je da se globalne sile kao što su NR Kina, RF, EU, SAD tokom pandemije bave geopolitičkim igrama uticaja na zapadnom Balkanu i u Srbiji? Ja se sa takvim principom vođenja međunarodnih odnosa ne mogu složiti, a da li se to dešava – da, verovatno se dešava. I zašto se onda postavlja pitanje legitimnosti interesa Evropske unije, a da se ne postavlja pitanje legitimnosti interesa svih drugih? Pre svega, Srbija je sa EU u ugovornom odnosu strateškog partnerstva, kako kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, tako i kroz proces pregovora o     pristupanju. Za mene je najrazumljivija prirodna zainteresovanost EU za region, jer mi smo deo evropskog kontinenta, i ekonomije i ljudi su nam povezani. 

Jenjavanjem pandemije, akcenat EU će se vratiti na reformske i političke procese na zapadnom Balkanu, najavio je izvestilac EP za Srbiju Vladimir Bilčik. Očekujete li od Brisela objektivnu ocenu izbornog procesa u Srbiji?

Mislim da ništa nedorečeno i smutno nema u načinu i uslovima vođenja izbornog procesa u Srbiji. Izvestilac EP Bilčik i kopredsedavajuća Parlemantarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Tanja Fajon su učestvovali u tri runde medijacije, u međuvremenu su svi dogovori o unapređenju izbornih uslova sprovedeni. Izborne radnje se nakon ukinutog vanrednog stanja nastavljaju, i Srbija na temelju najboljih evropskih vrednosti i praksi ulazi u redovne parlamentarne i lokalne izbore. Građani Srbije će na demokratski način odlučiti o politici koju žele i ljudima koji će je sprovoditi. Mislim da je     Vlada radila dobro, u teškim okolnostima smo pokazali održivu i otpornu ekonomsku i spoljnu politiku, institucije jačaju, i Srbija postaje zemlja koja, ako nastavimo ovakav reformski kurs, ima dobru sadašnjost i budućnost.

Izvor: Politika
Foto: S. Miljević/Vlada Republike Srbije