J. Joksimović: Podrška reformi obrazovanja ostaje među prioritetima razvojne pomoći EU

25. februar 2020. | Beograd

J. Joksimović: Podrška reformi obrazovanja ostaje među prioritetima razvojne pomoći EU

Ministar za evropske integracije Jadranka Joksimović izjavila je danas da će obrazovanje biti jedna od najznačajnijih aktivnosti koju će Evropska unija (EU) podržavati kroz buduće fondove, bilo da je reč o IPA ili regionalnim fondovima, uz napomenu da resorno ministarstvo radi na pripremi strateškog dokumenta „Partnerstvo za razvoj“ o nacionalnim prioritetima za razvojnu pomoć do 2025. godine, a u kojem je i obrazovanje prepoznato kao važna komponenta u razvoju ljudskih resursa i čitavog društva.

Joksimović je na trećoj Sednici Međuministarskog saveta za praćenje i usmeravanje sprovođenja reforme u oblasti obrazovanja, istakla da je Vlada Srbije na najvišem nivou posvećena aktivnom i delotvornom sprovođenju sektorske budžetske podrške kojom, kako je navela, nije bilo obuhvaćeno samo obrazovanje, a koja je iznosila ukupno 80 miliona evra.

Ministar je podsetila da je u septembru 2017. godine sa tadašnjim evropskim komesarom za proširenje Johanesom Hanom potpisala sporazum kojim je Srbiji stavljen na raspolaganje deo sredstava iz pretpristupnih fondova IPA 2016, kroz poseban instrument sektorske budžetske podrške, u iznosu od 27,4 miliona evra, od čega se 24 miliona evra isplaćuje u tri tranše po osam miliona evra.

„Smatram da smo dosta dobro, kao Vlada, sproveli targetirane ciljeve i indikatore. Veoma je važno da mehanizam praćenja Međuministarskog saveta ima svoju ulogu, a imao je svoju ulogu, jer smo ostvarili najveći deo postavljenih ciljeva što je bilo praćeno uplatama i tranšama u naš budžet“, naglasila je Joksimović.

Istakla je da je reč o specifičnoj vrsti podrške koja se ne daje svim zemljama kandidatima za članstvo u EU i da sektorska budžetska podrška kao dostupan mehanizam govori o, kako kaže, ozbiljnosti institucija i načinu na koji se evropski pretpristupni fondovi koriste u Srbiji. 

„Ono što nam predstoji i što moramo da dopunimo, kao važan i značajan okvir za ispunjavanje svih strateških dokumenata na nivou EU, jesu strateški dokumenti za postizanje sveobuhvatne reforme obrazovanja koja će dovesti do svega što se očekuje od nas - održivog razvoja, smanjene nezaposlenosti, novih veština za nove vrste poslova i svega što je trend u Evropi i svetu“, kazala je Joksimović.

Podsetila je na Agendu 2030 i Ciljeve održivog razvoja UN koji su, ukazala je ministar, postali deo političkog okvira EU, a samim tim i deo evropskih integracija Srbije. Kako je istakla, jedan od ciljeva Agende 2030 je jednak pristup obrazovanju i jednak kvalitet obrazovanja, kao i promocija celoživotnog učenja.

Joksimović je ukazala i na strategiju Evropa 2020 pametnog, održivog i inkluzivnog rasta koja, kako kaže, definiše jedan od pet ciljeva direktno vezanih za obrazovanje - smanjivanje stope ranog napuštanja škole uz istovremeno povećanje procenta mladih visokoobrazovanih.

„Još dva cilja se indirektno tiču obrazovanja i odnose se na povećanje zaposlenosti mladih i smanjenje procenta stanovništva koje živi ispod granice siromaštva“, navela je Joksimović.

Kao treći strateški okvir, koji se prati i kroz Poglavlje 26, koje je privremeno zatvoreno, ali na kojem se dalje radi, navela je dokument „Obrazovanje i obuke 2020“ koji je postavio obrazovne ciljeve koje EU treba da dostigne do kraja ove godine.

Među tim ciljevima su, podsetila je Joksimović, podsticanje celoživotnog učenja, mobilnosti, unapređenja kvaliteta i efikasnosti, promovisanje pravičnosti u obrazovanju i podsticanje inovacija.

Ocenila je da je kroz definisanje evropskog stuba socijalnih prava, EU definisala i ključne principe stvaranja boljih uslova života i rada garantujući, istakla je ministar, jednako pravo na kvalitetno i inkluzivno obrazovanje, obuku i celoživotno učenje radi sticanja veština za uključivanje na tržište rada.

„Ovo su konkretni ciljevi kroz strateška dokumenta koja postoje na nivou EU, ali i u zemlji koja pristupa i pregovora sa EU, kao što je Srbija, tako da moramo da obezbedimo delotvorno sprovođenje  svih ovih strategija“, naglasila je Joksimović.

Kada je reč o budućim ciljevima i nastavku sektorske budžetske podrške, Joksimović je kazala da je to pitanje pregovora koje će Vlada Srbije voditi sa EU, ali je istovremeno izrazila uverenje da će instrument IPA III za period 2021- 2027. godine, „nesumnjivo prepoznati obrazovanje kao jednu od strateških aktivnosti koja bi bila podržana iz ovih instrumenata“.

Dodala je da Srbija čeka „napredni ekonomski plan“ za Zapadni Balkan, koji će sa delovima „Zelene agende“ biti predstavljen u maju na Samitu EU - Zapadni Balkan u Zagrebu i dodala da očekuje da će jedan od važnih elemenata biti i obrazovanje kao ključni element ekonomije znanja i transformisanja socioekonomskog načina postizanja rasta i napretka u državama Zapadnog Balkana. 

„Videćemo koji su dodatni izvori finansiranja ili koji su postojeći izvori pojačani i povećani, što će kasnije biti predmet i okvir na osnovu kojeg ćemo se dalje dogovarati sa EU o izvorima finansiranja“, kazala je Joksimović.

Napomenula je da ministarstvo na čijem je čelu koordinira i nastoji da usaglasi i na sveobuhvatan način sumira i analizira sve dostupne izvore finansiranja da, naglasila je Joksimović, na ne bi dolazilo do preklapanja izvora finansiranja.

„Pooštrićemo mehanizme kontrole da bismo delotvorno koristili razvojnu pomoć i grantove koje dobijamo sa različitih strana“, rekla je Joksimović.

Dodala je da je od opredeljenih sredstava EU u ukupnom iznosu od 27,4 miliona evra, u budžet Srbije do sada uplaćeno 14 miliona evra i najavila, a to je najznačajnije, da će do kraja ove godine biti pripremljena aplikacija za poslednju tranšu u odnosu na definisane aktivnosti i ostvarene ciljeve.

Joksimović je kazala i da Ministarstvo za evropske integracije intenzivno radi na pripremi strateškog dokumenta „Partnerstvo za razvoj“ o nacionalnim prioritetima za razvojnu pomoć do 2025. godine što je, istakla je, osnov za postizanje veće komplementarnosti između budžetskih sredstava i sredstava razvojnih partnera.

„Nastojali smo da osiguramo da se donatorskim sredstvima finansiraju najvažnije javne politike. Tu su utvrđene predviđene mere i aktivnosti koje će, uz buduću podršku, voditi onome što je glavni cilj - razvoju ljudskog kapitala i postizanju socijalne kohezije i onoga što EU naziva ukupnom konvergencijom“, navela je Joksimović.

Naglasila je da je obrazovanje važan prioritet prepoznat u okviru razvoja ljudskih resursa i društvenog razvoja, i komponenta na osnovu koje se, kako je rekla, formiraju nacionalni prioriteti i planovi.

Izvor: Tanjug