J. Joksimović: Izmena metodologije treba da ide u pravcu kvaliteta i brzine pristupnog procesa, a ne obrnuto

01. januar 2020. | Beograd

J. Joksimović: Izmena metodologije treba da ide u pravcu kvaliteta i brzine pristupnog procesa, a ne obrnuto

O evrointegracijama Srbije u 2019. i očekivanjima za 2020, najavljenoj reformi procesa proširenja, kao i očekivanjima od samita EU-Zapadni Balkan koji će biti održan za vreme hrvatskog predsedavanja EU, u maju u Zagrebu, govori ministar za evropske integracije Srbije Jadranka Joksimović.

  • Kako ocenjujete evrointegracije Srbije u 2019? 

Proces evropske integracije Srbije u 2019. je zapljusnut talasom dilema o budućnosti reforme kako EU, tako i politike proširenja. Niko nije ostao imun na ovu debatu – ni zemlje članice, ni institucije EU, ni zemlje kandidati i potencijalni kandidati. U tom smislu, i dinamika je bila sporija nego prethodnih godina, pa smo otvorili ukupno dva poglavlja u 2019. Nedovoljno u odnosu na značajne rezultate reformskog procesa i napretka Srbije, a značajno u kontekstu pojačanog odsustva volje za proširenje među članicama EU. Dakle, relativno podnošljivo, da se ne izgubi kakav takav tempo, ali sa jasnom potrebom ubrzanja procesa i kod nas i kod EU.

  • Šta očekujete u 2020?

Očekujem upravo prethodno rečeno, da se optika EU konačno podesi realnosti koja kaže da je kredibilna politika proširenja data ovoj Evropskoj komisiji u nasleđe od strane prethodne EK, da EU ima objektivne interese i koristi od proširenja i tzv. regiona evropskog Zapadnog Balkana, i rekla bih, posebno Srbije, ukoliko EU želi, a želi, da podigne svoju konkurentnost na međunarodnom političkom, ekonomskom, bezbednosnom, ali i na planu „meke“ moći kroz vrednosni okvir evropskog načina života. Očekujem da to rezultira i boljom dinamikom i jasnom političkom voljom i u EU i u Srbiji.

  • Na osnovu onoga što se zna o Makronovoj ideji za reformu procesa proširenja, šta možemo da očekujemo od tih novina?

Srbija ima jasan pregovarački okvir o vođenju pristupnih pregovora sa EU. Duboko smo u procesu pristupnih pregovora, otvorili smo više od polovine pregovaračkih poglavlja, i teško da bi se suštinska izmena pravila izvela u našem slučaju, kakva god izmena metodologije da se dogovori među članicama. Svakako, pratimo debatu, dajemo i naš konstruktivni doprinos debati predočavajući na koji način mi pregovaramo, ali i da očekujemo da bi svaka izmena metodologije trebalo da ide u pravcu podizanja kvaliteta i brzine pristupnog procesa, a ne obrnuto.

Čini mi se da svi zaboravljaju da je pristupni proces susret dve političke volje za integraciju – i EU ali i država koje pregovaraju, i da i te kako kandidati imaju pravo da daju svoj sud i mišljenje o metodologiji. Osim ukoliko namera izmene nije da se destimuliše volja kandidata, a ja verujem da to nije namera zemalja članica.

  • Očekivanja od samita EU-Zapadni Balkan u maju u Zagrebu - da li može da donese nešto zaista konkretno?

Važno je i dobro da se uspostavi redovan format Samita EU-Zapadni Balkan, koji je započeo pre skoro 20 godina, i koji je svojevremeno pružio ruku i otvorio vrata brojnim balkanskim zemljama. Neke su u međuvremenu postale članice EU, za neke od nas taj proces još nije dovršen. Svakako da će se neke odluke doneti i pre samita, ali i formalizovati na njemu, prevashodno što se tiče dijaloga o metodologiji pregovora za one koji čekaju otvaranje pregovora, ali i o ukupnoj budućnosti politike proširenja.

Izvor: euractiv.rs.