Miščević: Za EU integraciju Srbije važna iskustva i znanje Hrvatske

16. mart 2023. | Beograd

Miščević: Za EU integraciju Srbije važna iskustva i znanje Hrvatske

Ministarka za evropske integracije Tanja Miščević danas je na skupu o odnosima Srbije i Hrvatske istakla da sem toga što su nacionalne manjine preuzele primat u aktivnostima na uspostavljanju boljih odnosa, u tome ulogu ima i proces evropskih integracija.

Miščević je na konferenciji „Bilateralni odnosi Srbije i Hrvatske“, navela da je za proces evropskih integracija naše zemlje važna pomoć Hrvatske, kroz prenos znanja i iskustava koja se ne tiču samo pregovora o članstvu u EU, već i pregovora o pristupanju Šengen zoni, odnosno svim procesima u koje je Hrvatska „duboko zagazila“ ili završila.

„Ne zato što će i Srbija ići tim putem nakon stupanja u članstvo EU, već zbog činjenice da je Hrvatska postala članica u Šengen zoni i za nas je veoma važno da vidimo kako se odražava na slobodu kretanja roba, usluga i ljudi kada hoćemo da operacionalizujemo unapređenje odnosa“, rekla je Miščević.

Ministarka je iskazala zadovoljstvo što se više ne govori samo o pitanjima koja opterećuju odnose Srbije i Hrvatske, već o pronalaženju procesa koji će pomoći unapređenju odnosa dve zemlje, u čijem je zajedničkom interesu napredak, razvoj, stabilnost i sigurnost.

Ona je navela i da bi bilo važno da dobijemo institucionalnu podršku Centra izvrsnosti Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija - specijalizovanog centra koji je sakupio ekspertizu ne samo pravnog usklađivanja, već i sprovođenja prava EU.

Dodala je da su pitanja koja su deo našeg pregovaračkog procesa drugi važan segment u ulozi procesa evropskih integracija.

„Nova metodologija zahteva da bilateralna pitanja postanu u velikoj meri rešena pre stupanja države u članstvo u EU, a važno je i koncentrisati ključne zamerke koje države članice imaju u tom procesu“, navela je ona.

Miščević je navela da Srbija i Hrvatska imaju veoma uspešnu prekograničnu saradnju već u tri finansijske perspektive, odnosno tri sedmogodišnja perioda.

„To je onaj deo prekogranične saradnje i onoga što se nazivaju makroekonomske strategije koje su mnogo manje po svom obimu od generalnog paketa koji Srbija dobija, ali nedvosmisleno najznačajnije za građane“, rekla je ona.

Ona je navela da je tokom tih sedam godina dobijeno oko 70 do 80 miliona evra pomoći koja je namenjena nevladinim organizacijama, unapređenju turizma, kao i za poboljšanje uslova transporta između lokalnih samouprava.

„Desetine hiljada građana su počeli već da sarađuju, nisu čekali unapređenje državnih odnosa“, navela je ona.
         
Izvor: Tanjug