J. Joksimović: Promena Ustava nije samo zbog EU, već unapređenja pravosuđa

07. jun 2021. | Beograd

J. Joksimović: Promena Ustava nije samo zbog EU, već unapređenja pravosuđa

Ministar za evropske integracije Srbije Jadranka Joksimović izjavila je danas da inicijativa za promenu Ustava nije tema koja se tiče samo evropskih integracija zemlje, već da predstavlja instrument za unapređenje temelja jedne uspešne i demokratske države, što čini efikasno i nezavisno pravosuđe.    

Joksimovićeva je to kazala na sednici Skupštine Srbije na kojoj se raspravlja o inicijativi za promenu Ustava Srbije, a odgovarajući na kritike na ustavne amandmane, ali i na brzinu evrointegracija zemlje, koje je uputio poslanik Šaip Kamberi. 

„Evropske integracije su proces koji je dao okvir i bio je katalizator nečega što je trebalo da unesemo u naš pravni sistem, u deo pravosuđa koji se odnosi na vladavinu prava", kazala je Joksimovićeva.  

 Dodala je da vladavina prava podrazumeva i borbu protiv korupcije, borbu za slobodu i manjina i medija, zatim borbu protiv organizovanog kriminala, procesuiranje ratnih zločina...    

Prema njenim rečima, to što danas Srbija formalno započinje promenu Ustavu govori o nedvosmislenoj posvećenosti vladavini prava,  što će dovesti i do procesa i ubrzanja procesa evropskih integracija.    

„Ovde smo zbog vladavine prava, a ne zbog evropskih integracija, koje će biti jedna logična posledica unapređenja oblasti vladavine prava u Srbiji", kazala je ministar. 

Odgovarajući na Kamberijevu izjavu da su reforme merilo za to koliko se brzo ide u evropskim integracijama, ona je rekla da bi tako trebalo da bude u teoriji, ali da u praksi to nije tako.    

Kako pojašnjava, to je zato što postoje ukršteni geopolitički i geoekonomski, geostrateški interesi koji vode ka tome da kako se kandidat transformiše i menja i EU se transmoriše i menja.    

Navodeći da to nisu primećivale ranije vlade u Srbiji, za koje kaže da su bile neodgovorne i da su deklarativno bile proevropske, Joksimovićeva kaže da je obaveza ove vlade, koja je i otpočela pregovore, da prati ono što se menja u EU, što pooštrava kriterijume prema kandidatima, donosi nove teme.    

„Obaveza je da mi pokažemo da smo činjenično posvećeni procesu, da smo se osnažili, razumeli i da vidimo šta se dešava, a ne samo da se zaklinjemo u evropski put, a da u praksi ne radimo ništa", kazala je Joksimovićeva.    

Podsetila je da su ranije vlade koje su se zaklinjale u EU donele 2009. godine reformu pravosuđa, koja je ocenjena, ne samo od Evropske komisije već i od stručne javnosti u oblasti pravosuđa kao katastrofalna i čije se posledice i danas osećaju.    

„Mi smo se opredelili od početka za jedan održiv, ozbiljan pristup evropskim integracijama. Možda nije uvek najbrži, ali istovremeno se desilo i u EU dosta stvari koje su doprinele tome da politika proširenja nije u fokusu i nema onu podršku koju je imala i 2007, pa do 2013, možda i 2014. godine", navodi ministar.    

Prema njenim rečima, i reformama se pristupa na ozbiljan način.    

Smatra da je neverovatno ne primetiti to što je Srbija pokazala 2020. godine koliko je održiva zemlja, koliko je ekonomski stabilna, ne urušavajući vladavinu prava, što se nije desilo u ostalim zemljama tokom izazovne godine obeležene pandemijom virusa korona.    

Odgovarajući na kritike Kamberija po pitanju poglavlja 35, ona podseća da to poglavlje nije zamena za dijalog Beograda i Prištine i dodaje da je bilo zamišljeno kao monitoring Briselskog dijaloga.    

„Ne znam šta su mogli da prate s obzirom da ništa nije ispunjeno, a pre svega nije formirana Zajednica srpskih opština (na KiM), što bi za vas kao građanina Srbije, trebalo da bude od velike važnosti", kazala je Joksimovićeva obraćajući se Kamberiju.  

Kada je reč o manjinskim pravima, ona kaže da Srbija potpuno i neprikosnoveno sprovodi ono što je deo mekog prava EU, a to su sve zajedničke deklaracije, rezolucije, sva dokumenta koja regulišu oblast ljudskih, manjinskih i osnovnih prava.    

„U tom smislu, u poslednjih šest-sedam godina, iz EU nisam čula da Srbija kuburi s poštovanjem prava nacionalnih manjina, naprotiv uvek smo pohvaljeni kao neko ko je i iznad prosečnih evropskih standarda u toj oblasti", kazala je Joksimovićeva.    

Ona je navela i da je Srbija spremna za dva klastera, klaster 3 i klaster 4, a da li će biti otvoreni, dodale je, pitanje je političke odluke i spremnosti EU da aktivno uđe u primenu nove metodologije u pregovorima o pristupanju.

Izvor: Tanjug