J. Joksimović: Jači politički nadzor članica EU nad pristupnim procesom

18. mart 2021. | Beograd

J. Joksimović: Jači politički nadzor članica EU nad pristupnim procesom

Nova metodologija prijema u EU predviđa snažniji politički nadzor nad pristupnim procesom zemlje kandidata i treba da doprinese dinamici tog procesa, kaže ministar za evropske integracije Jadranka Joksimović i dodaje da EU i države članice očekuju od svih kandidata veću posvećenost evropskom putu i reformama u oblasti vladavine prava.

Joksimović kaže da je tzv. non pejper, koji je u utorak ambasadorima država članica predstavio evropski komesar Oliver Varheji, doneo razjašnjenja u vezi sa primenom nove metodologije, imajući u vidu da pristupni proces Srbije „uveliko traje“. 

„To je ono oko čega smo sa EK intenzivno bili u komunikaciji. Nedostajalo je nekih razjašnjenja kako će se ti novi principi uskladiti sa našim postojećim pregovaračkim okvirom, koji se ne menja, i to je jako dobro i naznačeno je u predlogu koji je komesar Varheji predstavio državama članicama“, rekla je Joksimović za Tanjug.

Ukazala je da novi principi počivaju na dva ključna elementa, a pre svega na snažnijem političkom nadzoru procesa i od strane EU i od strane država članica što je, kako kaže, postojalo i do sada, ali nije bilo formalizovano.

Kako kaže, nova metodologija predviđa da države članice formalno dobijaju veći politički nadzor i upliv nad reformskim procesom država kandidata, posebno u oblasti vladavine prava i političkih kriterijuma što, ističe Joksimović, nije novina, ali je ojačano i dodatno naglašeno. 

„Jasno je da EU i države članice očekuju od svih kandidata veću posvećenost evropskom putu i posvećenost reformama u oblasti vladavine prava. To je pitanje sa kojim se suočavaju i same članice EU kao problematičnim i zato, čini mi se, pojačavaju nadzor u pristupnom procesu zemalja kandidata“, navela je Joksimović.

Ukazuje i na nekoliko važnih i uslovno rečeno tehničkih novina u proceduralnom smislu koje, kako kaže, treba da doprinesu dinamici procesa pristupanja, a odnose se na klasterski pristup otvaranja poglavlja.

„Ništa tu nije tehničko, sve se podiglo na politički nivo, a reč je o tome da je svih 35 poglavlja grupisano u šest klastera, što smo već znali, ali je za nas bilo važno kako ćemo otvarati, da li poglavlje po poglavlje ili grupu poglavlja da bismo otvorili klaster“, kaže ministar.

Smatra da je otvaranje grupe poglavlja ispravnija varijanta jer se time, ističe Joksimović, zaista nešto menja.

„Ako recimo uzmemo primer klastera 3, koji se odnosi na konkurentnost i inkluzivni rast, u kojem je osam pregovaračkih poglavlja, od kojih je Srbija pet već otvorila, EK i države članice će procenjivati stanje u tom klasteru, šta treba uraditi u ostalim poglavljima da bismo sva tri poglavlja istovremeno otvorili, odnosno ceo klaster“, objasnila je Joksimović.

Napomenula je da iz EU poručuju da do toga neće doći ukoliko nema napretka u oblasti vladavine prava, tj. klastera 1 u kojem su, između ostalog, Poglavlja 23 i 24, koja su, kako ističe, ključna za političke kriterijume.

„Nije to epohalna promena, ali se naglašava da sve ono što je zahtevan deo procesa postaje još zahtevnije“, navodi Joksimović.

Podseća da je Srbija prihvatila novu metodologiju kada se nije znalo kako će ona izgledati i da je pokazala visok stepen poverenja prema namerama EU, kao i da je spremna da primi kritiku, ali i da ne beži  od svojih obaveza jer se strateški obavezala za evropske integracije ne samo kao glavni spoljnopolitički cilj, već i kao razvojnu agendu zemlje.

Joksimović napominje da će se pojačani politički nadzor nad pristupnim procesom između ostalog, ostvariti i kroz već postojeći instrument - Međuvladine konferencije koje su do sada održavane samo ako zemlja kandidat ima spremna poglavlja za otvaranje.

Po novoj metodologiji na Međuvladinoj konferenciji, na najvišem ministarskom nivou svih zemalja članica i Srbije kao zemlje kandidata, najmanje jednom godišnje se odvija strateški politički dijalog.

Joksimović ukazuje da je u „non pejperu“ naglašeno je da bi prva Međunarodna konferencija sa Srbijom mogla da se održi do kraja portugalskog predsedavanja, do kraja juna ove godine.

Međuvladina konferencija bi, ističe Joksimović stavila na sto, na najvišem političkom nivou, sve predloge o novoj metodologiji, njenoj primeni i postavljanju planova i strateških prioriteta za nastavak reformskog procesa i evropskog puta.

„Ukoliko u međuvremenu tzv. neformalni dokument o vladavini prava, koji bi mogao da bude usvojen u maju, pokaže izvestan napredak, a mi u međuvremenu dobro pripremimo, što već i radimo, procenu stanja u klasteru 3 ili klasteru 4, vezanom za zelenu agendu, EK je predvidela da bi onda mogla da otvori neki od klastera“, kaže Joksimović.

Ističe da je prioritet da se politički definiše i postigne dogovor oko nove metodologije i na najvišem nivou izraze očekivanja da i u ovoj godini, koja je i dalje pandemijska, i u kojoj će u fokus biti na nekim drugim temama, tema proširenja ostane na dnevnom redu. 

„Važno je da ne dozvolimo da ta tema nestane i da ne koristimo, i mi i EU, ovu situaciju da bi se proces pristupanja usporavao, nego da na strateški nivo podignemo političke debate između Srbije i zemalja članica EU o tome šta može brže i bolje, koja su njihova očekivanja, šta mi vidimo kao naše moguće planove za realizaciju“, ističe Joksimović.

Važno je, kaže, da se pošalje poruka da su i prošla i ova godina pokazale da je Srbija započela ozbiljne reformske procese i pokazala se kao solidarno i otporno društvo koje ni u jednom trenutku nije bilo na teretu EU.

„Naprotiv, pokazali smo da možemo da doprinesemo i zdravstvenoj bezbednosti i pokazali solidarnost sa susedima u regionu i sa EU, a ovu godinu bi trebalo da iskoristimo i da politički definišemo i podignemo nivo odnosa na političkom nivou, a reforme nas čekaju i moramo da radimo na tome“, rekla je Joksimović i izrazila uverenje da će novi predlog metodologije usvojiti države članice EU.

Komentarišući uvođenje zelenih digitalnih sertifikata u EU kao potvrda o vakcinaciji, Joksimović je kazala da je taj predlog inicijalno bio vezan za države članice unutar EU  i da je bilo logično da se odnosi na vakcine koje su odobrene od strane Evropske agencije za lekove, ali da su u međuvremenu pojedine zemlje članice, kao što su Mađarska, Češka, Slovačka, počele da koriste i vakcine drugih proizvođača.

Smatra da treba naći način unutar EU za neku vrstu međusobnog priznavanja sertifikata i dodaje da je za sada ostavljena neka vrsta ovlašćenja državama članicama da pojedinačno, ukoliko žele, daju sertifikate i za druge vrste vakcine.

Nije to vezano posebno za Srbiju, veliki deo sveta se vakciniše i drugim vakcinama, ne samo onim koje je odobrila Evropska agencija za lekove, tako da će EK u dogovoru sa SZO ubuduće nalaziti način kako će se vršiti ujednačavanje ili međusobno priznavanje sertifikata“, navela je Joksimović.

Kako kaže, do usvajanja te odluke osim sertifikata, za putovanje u EU važi negativan PCR test i serološki test na antitela.

„Treba sačekati da vidimo kakav će model biti u odnosu EU prema članicama  koje koriste druge vakcine, a onda prema trećim zemljama, odnosno i Srbiji“, navela je Joksimović.

Izvor: Tanjug