J. Joksimović: Važna koordinacija svih dostupnih sredstava za projekte

26. septembar 2020. | Beograd

J. Joksimović: Važna koordinacija svih dostupnih sredstava za projekte

Ministar za evropske integracije i nacionalni IPA koordinator Jadranka Joksimović izjavila je danas da Srbija kao država koja prednjači u procesu evropskih integracija na Zapadnom Balkanu ima velike potrebe za novim ulaganjima u infrastrukturu i razvoj privrede, te ističe da je važno da sredstva za nove projekte nabavlja kako kod EU, tako i kod drugih stranih partnera.

Joksimović u izjavi za Tanjug ističe da EU predstavlja najznačajnijeg ekonomskog, investicionog i razvojnog partnera i koja je samo kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan od 2014. godine obezbedila oko 182 miliona evra bespovratne pomoći za pripremu dokumentacije i realizaciju infrastrukturnih projekata.

Navodi da ukupna investiciona vrednost tih infrastrukturnih projekata prelazi pet milijardi evra.

Međutim, ukazuje Joksimović, imajući u vidu potrebe i želju naše zemlje da se osigura ubrzan i uravnotežen razvoj svih delova Srbije, trenutno rukovodstvo je u svakodnevnom kontaktu sa brojnim državama i međunarodnim finansijskim organizacijama kako bi se na dugoročno održiv i odgovoran način utvrdio adekvatan izvor finansiranja, model sprovođenja i dinamika realizacije prioritetnih infrastrukturnih projekata.

Ministar Joksimović je dodala da pravi primer za to predstavlja projekat autoput Niš-Merdare, čija ukupna investiciona vrednost premašuje 650 miliona evra.

Za prvu deonicu autoputa Niš-Pločnik, EU je obezbedila bespovratna sredstva u iznosu od 40,6 miliona evra, a Evropska investiciona banka povoljan zajam u iznosu od 100 miliona evra.

Realizacija druge faze tog projekta od Pločnika do Merdara, ukazuje Joksimović, do sada je bila predmet razgovora sa različitim partnerima pa je razumljivo što se, dodaje, o tom projektu razgovaralo i sa američkom Međunarodnom razvojnom finansijskom korporacijom (DFC), koja je nedavno otvorila regionalnu kancelariju u Beogradu.

Joksimović ukazuje da je upravo izgradnja tog auto-puta jedan od ključnih projekata za praktičnu realizaciju ideje „Mini Šengen“, odnosno ekonomskog povezivanja regiona.

Dodaje da je odgovorno planiranje i usmeravanje međunarodne razvojne pomoći u strateške prioritete ključno za stabilan i održiv razvoj Srbije.

Upravo iz tog razloga uloga Ministarstva za evropske integracije je i da pomogne drugim institucijama da pronađu najoptimalnije rešenje za finansiranje projekata, ukazuje Joksimović.

„Tokom 2016. i 2017. godine potpisala sam dva sporazuma koji se odnose na modernizaciju pruge Niš-Dimitrovgrad. Samo za dve komponente ovog projekta, dodeljena su bespovratna sredstva EU iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan u iznosu od 73 miliona evra, dok ukupna investiciona vrednost projekta iznosi 268 miliona evra", navela je Joksimović.

Očekuje da će u narednom periodu i za treću komponentu koja se odnosi na modernizaciju pruge Niš-Dimitrovgrad biti dodeljena dodatna bespovratna sredstva u iznosu od oko 34 miliona evra.

Ukazuje da je kroz Investicioni okvir za ZB podržana i izgradnja dve sekcije Trans-balkanskog koridora (Kragujevac-Kraljevo i Obrenovac-Bajina Bašta), koji predstavlja projekat od velikog značaja za Srbiju, ali i za Rumuniju, BiH i Crnu Goru.

Ministar ističe da taj projekat unapređuje sigurnost i stabilnost rada električnog prenosnog sistema u regionu.

Samo za te dve sekcije projekta, EU je, ističe ona, izdvojila oko 20 miliona evra bespovratnih sredstava, čija ukupna investiciona vrednost iznosi oko 89 miliona evra.

Na tom projektu Srbija uspešno sarađuje sa Nemačkom razvojnom bankom, dodaje Joksimović.

„Ključ našeg razvoja predstavlja izgradnja glavnih transportnih i energetskih koridora u cilju boljeg povezivanja sa EU i sa regionom i zato sa velikom pažnjom pratimo aktivnosti koje preduzima Evropska komisija u pogledu pripreme Ekonomsko-investicionog plana za Zapadni Balkan o čemu ćemo narednih dana razgovarati sa najvišim zvaničnicima Evropske komisije“, poručila je ministar.

Na poziv komesara Olivera Varhejija da kandidujemo dodatne projekte za podsticajni ekonomsko-investicioni plan, Ministarstvo za evropske integracije je sa svim resornim ministarstvima, kabinetom predsednika Republike i kabinetom predsednika Vlade napravilo prioritizaciju relativno spremnih projekata.

Ističe da se posebno vodilo računa da se projekti ne preklapaju sa projektima kandidovanim na široj listi za nacionalna IPA sredstva 2021. i 2022. godine.

Joksimović ukazuje da je kao rezultat tog rada, Srbija početkom avgusta 2020. godine dostavila EU 12 predloga projekata čija investiciona vrednost prelazi 1,5 milijardi evra, sa čijom će se realizacijom krenuti do 2024. godine, a za koje još nisu u potpunosti obezbeđena finansijska sredstva.

Pored projekata koji doprinose povezivanju u regionu, u skladu sa Agendom povezivanja koju je promovisala EU, Srbija je predložila i projekte koji podržavaju realizaciju Zelene agende, ali i podstiču bolje digitalno povezivanje, navodi ministar.

„Zbog svega ovoga, a i imajući u vidu skorašnju posetu i uspostavljanje čvršće saradnje sa SAD-a i DFC važna je dobra koordinacija kako interresorna, tako i sa međunarodnim razvojnim partnerima", podvukla je Joksimović.

Podseća da je Srbija još pre nekoliko godina uspostavila Nacionalni investicioni komitet za projekte u oblasti svih tipova infrastrukture, kojim kopredsedavaju ministar finansija i ministar za evropske integracije, da bi bolje koordinirali izvore finansiranja za velike projekte i da ne bi dolazilo do preklapanja finansiranja, a u cilju efikasnijeg i transparentnog finansiranja.

„Slobodno možemo reći da je Srbija više nego ikada postala primamljiva za saradnju mnogim međunarodnim partnerima. Razlog za to se svakako ogleda u stabilnoj ekonomskoj i političkoj klimi u našoj zemlji”, zaključila je Joksimović.

Izvor: Tanjug