J. Joksimović: Očekujem napredak Srbije tokom nemačkog predsedavanja

01. jul 2020. | Beograd

J. Joksimović: Očekujem napredak Srbije tokom nemačkog predsedavanja

Nemačka danas preuzima predsedavanje EU, što se dešava u specifičnom, teškom i izazovnom trenutku za samu Evropu, ocenila je ministar za evropske integracije Jadranka Joksimović, dodajući da se očekuje da će naredni šestomesečni period rezultirati napretkom Srbije na evropskom putu.

Joksimović je za Tanjug kazala da iako je politika proširenja sada manje vidljiva, ona nije nestala.

Kaže i da je Nemačka inicijalno proklamovala da će proširenje i Zapadni Balkan biti jedan od prioriteta i da će biti na Agendi.

„Ali, sa svim pitanjima koja ima sama EU, proširenje nije vidljivo kako je bilo. Međutim, verujem da će Nemačka u takozvanoj trojci - onaj koji predsedava i dva buduća predsedavajuća, u ovom slučaju Nemačka, Portugalija i Slovenija, sigurna sam da će zadržati proširenje visoko na agendi“, ističe ministar.

Joksimović podseća i da je na jesen najavljen  ekonomsko podsticajni paket za Zapadni Balkan koji bi definisao i načine dodatnih finansijskih instrumenata za prevazilaženje ekonomskih posledica izazvanih krizom pandemije virusa korona.

Sa druge strane, kako kaže, u okviru budžeta EU treba da vidimo kako će izgledati pretpristupni fondovi, takozvani IPA 3 period u koji ulazimo od 2021. do 2027. i koliko će to iznositi za Zapadni Balkan, a onda i koje će oblasti biti važne.

Joksimović smatra da će od oblasti biti važne zelena agenda, digitalizacija, povezivanje, transport, sve ono što može da podigne rast i poveže region koji će onda biti atraktivniji i za samu EU.

Podseća i da je pravi Izveštaj o napretku trebalo da bude u aprilu ili maju, ali je zbog pandemije pomeren na jesen, dok smo u međuvremenu imali neformalni non-pejper koji je trebalo da da presek ali, pojašnjava, nije dao presek za poslednjih godinu dana, već za šest meseci. 

„Poslednjih šest meseci nismo mogli mnogo da uradimo imajući u vidu da smo imali više od tri meseca period pandemije koji je zaustavio brojne reformske procese“, kaže ministar.

Smatra da će pravi Izveštaj koji će biti predstavljen na jesen, tokom nemačkog predsedavanja, svakako dati i nove elemente i presek svega onoga što je Srbija uradila.
Naglašava da je Srbija, između ostalog, završila i izborni proces, što je takođe važno.

Navodeći da su velika očekivanja od Nemačke, Joksimović kaže da su veliki i kapaciteti Nemačke i to i ekonomski i politički što je, smatra i za nas veoma važno.

„Nemačka je jedan značajan partner Srbiji i moram da vam kažem sa aspekta evropskih integracija, znam da mnogi građani misle da je Nemačka ta koja nas koči, ali Nemačka je otvoren partner, vrlo cenim njihovo postavljanje jer tačno znam šta je to što može da se očekuje i znam da kada se dogovorite nešto da će biti i realizovano“, pojašnjava Joksimović.


Dodaje da Srbija ima stalnu i otvorenu komunikaciju sa Nemačkom, jer Nemačka mnogo investira u Srbiji, a i najveći je bilateralni donator.

„Očekujem da će taj naredni šestomesečni period rezultirati napretkom Srbije na evropskom putu i objektivnim sagledavanjem mogućnosti kako da i Srbija bude deo tog ekonomskog oporavka. Mislim da smo već dosta na tome radili, a čini mi se da ćemo raditi i više, što je za građane i najvažnije“, naglašava ministar. 

Prema njenim rečima, Srbija nastavlja reformski proces, a sada će imati i novu Vladu, novu konstelaciju i novu agendu za koju veruje da će biti pojačana u smislu stavljanja dodatnog fokusa na evropski put.

Ističe da je i do sada fokus bio na evropskom putu i da je cela Vlada radila i uradila mnogo kada su u pitanju evropske integracije i dodaje da su ostavili dobro nasleđe novoj vladi.

„Mnogo toga je urađeno u vrlo teškim okolnostima kada je proširenje bilo nepopularno, posebno u poslednje dve, tri godine. Mi smo uradili mnogo i na ekonomskom i na političkom planu, na planu reformi u oblasti vladavine prava, gde treba još da se radi, posebno vezano za reformu pravosuđa“, kaže.

Kako navodi, Srbija je i u teškim okolnostima prepoznata kao pouzdan partner.

„Izvukli smo brod Srbije na evropsku pučinu i smatram da to može samo da se ubrza i verujem da će nemačko predsedavanje to svakako podržati“, zaključuje Joksimović.

Kada su u pitanju očekivanja od nemačkog predsedavanja u vezi sa Kosovom i Metohijom, Joksimović kaže da postoje očekivanja da se dijalog Beograda i Prištine nastavi i da se na neki način ubrza postizanje nekog rešenja.

Ističe da nema veštačkog ubrzavanja i podseća da što se tiče evropskih integracija, u našem pregovaračkom procesu je jasno naznačeno da bi sveobuhvatan sporazum o normalizaciji odnosa trebalo da bude postignut pre punopravnog članstva u EU.

„Ne postoje rokovi, ali u interesu je i našem i čini mi se i EU da se stabilizuje ovaj prostor dodatno, a jedno od pitanja izazovnih za bezbednost jeste pokušaj nalaženja održivog rešenja za KiM“, navodi ministar.

Podseća da u Briselskom sporazumu jasno piše da je Zajednica srpskih opština nesumnjiva obaveza Prištine, koju oni nisu sproveli.

„Videćemo, svakako Beograd nije taj koji je kočio i to je i predsednik Vučić jasno rekao, a mislim da je dobro i to što su naši interesi uvaženi jer u jednom trenutku se činilo da nemamo šta da pregovaramo i da se mi ništa ne pitamo. Naši interesi su se vratili na sto i očekujem da će i tokom nemačkog predsedavanja sigurno to biti jedna od tema koja će biti pokrenuta“, kaže Joksimović.

Zaključuje da je pozicija Srbije oko tog pitanja jasna i da je bila konstantna.

„Mi smo bili predvidiv učesnik procesa, nismo pravili dodatne probleme, s druge strane imamo svoja očekivanja i interese i to prepoznaju svi u EU, pa i Nemačka“, dodaje Joksimović.

Kako je navela, nisu samo oči kandidata, već pre svega članica EU, uprte u nemačko predsedavanje jer, kako kaže, EU će u narednih šest meseci rešavati suštinska pitanja.

Pitanja kojima će se Unija baviti tokom nemačkog predsedavanja ne tiču se samo ekonomskog oporavka zbog krize izazvane pandemijom virusa korona, kaže Joksimović i dodaje da se tiču konsolidacije i kohezije koja je neophodna kako bi EU postala otpornija u budućnosti, a samim tim i funkcionalnija i za zemlje kandidate.

„Nemačka preuzima predsedavanje u teškim okolnostima, visok je nivo poverenja i očekivanja u Nemačku kao predsedavajućeg“, navela je Joksimović i dodala da je i nemačka kancelarka Angela Merkel, zajedničkom inicijativom sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom, pokazala u kom pravcu nemačko predsedavanje želi da ide.

Kako kaže, to je da se postigne sveobuhvatan dogovor u kom pravcu Evropa ide i posebno da se reši nekoliko važnih pitanja, među kojima je prvo da se postigne dogovor oko finansijskog paketa za oporavak koji se zove „sledeća generacija“, a predviđa 750 milijardi evra za oporavak svih evropskih ekonomija.


Istovremeno, počinje i debata oko višegodišnjeg budžeta EU koja se vodila još pre početka pandemije, kaže Joksimović i navodi da se i za to očekuje da se dovrši tokom nemačkog predsedavanja.

„Mislim da je dobro što u ovom trenutku Nemačka predsedava, jer ako postoji neko preimućstvo Nemačke kao predsedavajuće, to jeste odgovorna, relativno konzervativna, a dovoljno fleksibilna ekonomska politika jer je Nemačka najveća ekonomija i najveći kontributor u evropski budžet“, naglasila je.
 

Članstvo Srbije u EU dostižno 2026. godine

Ministar za evropske integracije Jadranka Joksimović veruje da Srbija može da postane punopravni član Evropske unije (EU) 2026. godine ocenivši da je to „izvodljivo i dostižno“ uz napomenu da datum pristupanja Uniji ne zavisi od prihvatanja nove metodologije proširenja što nas, kako kaže, neće vratiti na početak niti preko noći odvesti do članstva.

Joksimović smatra da je u periodu od 2025. do 2027. godine moguće da Srbija postane članica EU i dodaje da se ponekad zaboravlja da je u kredibilnoj strategiji proširenja EU iz februara 2018. godine jasno nagovešteno da je, ukoliko EU bude spremna i Srbija sprovede svoje obaveze, 2025. godina mogući termin za članstvo.

„Tada smo govorili da to nije obećanje nego mogućnost, a da li će to biti 2025, 2026. ili 2027. godina nije toliko važno. Drago mi je da je predsednik (Aleksandar) Vučić u Briselu dobio naznake o 2026. godini, što je dobro i poklapa se sa onim što govorim već dugo, ne zato što sam evroentuzijasta ili preterano optimistična, već zato što poznajem procese u EU i znam koliko je Uniji važno da i Srbija bude njena članica“, kaže Joksimović u razgovoru za Tanjug.


Podsetila je da su pre 2012. godine srpske vlade kao članstvo obećavale 2003, 2007, 2009. i 2011. godinu, a da se sadašnja vlast nije bavila lažnim obećanjima, već ukazivala na mogućnosti koje se, s jedne strane, odnose na samu EU i njen kapacitet da primi nove članice, a s druge strane na to šta su naši koraci u reformskom procesu.
Naglašava da proces pristupanja EU danas nije isti kao pre 10 godina i da je neuporedivo teži čega su, kaže, svi svesni.

„Ali, to nikada nisam videla kao opravdanje za žalopojke i večito optuživanje nekog drugog. Srbija ima svoj deo posla, kao i EU koja treba da se konsoliduje, oporavi i bude jedinstvenija i da govori više jednim glasom o samoj politici proširenja i drugim politikama“, navodi Joksimović.

Smatra da datum pristupa EU ne treba povezivati sa novom metodologijom proširenja, ističući da niko u Srbiji nije protiv tog modela i da su predsednik Vučić i premijerka Ana Brnabić odmah reagovali pozitivno, ali da je ona bila opreznija i da je postavila pitanje partnerima iz EU kako će se nova metodologija odnositi na pregovarački proces Srbije koja je do sada otvorila 18 od 35 poglavlja.

Na argument pojedinih predstavnika opozicije i analitičara da je Crna Gora prihvatila novu metodologiju i otvorila novo poglavlje, Joksimović odgovara da je ta zemlja prihvatila novi model u trenutku kada ima otvorenih 34 od 35 poglavlja, a da je poslednje poglavlje otvorila po staroj metodologiji, iako je već prihvatila novu.


„Crna Gora nije pregovarala po metodologiji identičnoj sa Srbijom, jedinom zemljom koja je morala da svako poglavlje otvori uz uslov da ima napretka u poglavljima 23 i 24, odnosno, u vladavini prava. Crna Gora otvara poglavlja za koja je spremna nezavisno od napretka u tim poglavljima“, objašnjava ministar, uz napomenu da nova metodologija predviđa jači politički nadzor upravo nad procesom vladavine prava. 


Ona smatra da „non-pejper“, odnosno neformalni izveštaj Evropske komisije koji je, kako primećuje, ad hoc pripremljen u junu, a na osnovu kojeg je doneta odluka da Srbija ne otvori nijedno poglavlje tokom predsedavanja Hrvatske EU, nije do kraja utemeljen na činjenicama.

„Taj izveštaj, koji prati šest meseci, pokazao je da smo usvojili Medijsku strategiju, koji je bio jedan od najvažnijih delova za sve države kada je reč o Poglavlju 23, da smo uspostavili brojne zakonodavne okvire u borbi protiv korupcije, dok je Poglavlje 24, koje se odnosi na bezbednost, migracije i borbu protiv organizovanog kriminala gotovo svugde pozitivno ocenjeno“, navela je Joksimović.    
   
Ocenila je da je reč o političkoj odluci pojedinih članica EU i političkoj poruci koju je Srbija razumela, a za koju smatra da nije bila potrebna. 

„Uskoro će izveštaj o napretku tokom nemačkog predsedavanja i biće sigurno mogućnosti da se otvore nova poglavlja“, kaže Joksimović.

Podseća da nova metodologija proširenja predviđa klasterski pristup, odnosno šest klastera, a da Srbija u svakom ima nekoliko otvorenih poglavlja i postavlja pitanje da li prihvatanje tog modela znači da se odmah otvore svi klasteri ili se određeni delovi počinju iz početka. 

„To je važno da se zna, iako to suštinski neće ništa promeniti, to nas neće vratiti na početak ili odvesti do vrata EU preko noći. Možda su to tehnikalije, ali u procesu pristupanja je sve važno i on se vodi na sveobuhvatan i ozbiljan način. To svi znaju u Evropi i veoma cene što Srbija na stručan, odgovoran i posvećen način sprovodi proces evropskih integracija“, ističe Joksimović.

Izrazila je očekivanje da će nova Vlada Srbije dati novi zamajac evropskim integracijama i da će biti intenziviran proces reformi koji je, naglašava ministar, važan pre svega za građane.

Kako kaže, to ne znači da prethodna Vlada nije radila dovoljno na evropskim integracijama i reformama, već da je važno da poruka koju Vlada šalje građanima i partnerima u regionu i EU bude nedvosmislena u pogledu opredeljenosti ka evropskom putu kao spoljnopolitičkom prioritetu, ali i kao prioritetu za naš razvojni plan. 

„Očekujem da se dodatno osnaži proevropska orijentacija Srbije i to nije deklarativno. Mnogi su do 2012. godine govorili da su veliki evropejci, a ništa od reformi nisu sprovodili“, navela je Joksimović.

Komentarišući kritike zbog neotvaranja novih poglavlja, Joksimović kaže da je svako pozvan da kritikuje i ponovila da Evropska komisija nije donela tu odluku zato što Srbija nije ništa uradila, već je to bila politička odluka. 

„Svi koji kritikuju trebalo bi da znaju zbog čega se to desilo, kakvi su trenutno odnosi u regionu i EU i kakva su očekivanja od Srbije. Kritika je uvek dobrodošla, ali ako je utemeljena na činjenicama“, zaključila je Joksimović.

Izvor: Tanjug


Izvor: Tanjug