U Kraljevu je nedavno održana prezentacija Lokalnog programa zaštite životne sredine za period 2016. do 2025. godine. Ovo je dokument koga po novom Zakonu o zaštiti životne sredine svaka lokalna samouprava mora doneti u narednih godinu dana. Strateški cilj aktivnosti po gradovima i opštinama jeste da Srbija što spremnije dočeka otvaranje pregovaračkog poglavlja 27 o životnoj sredini.
Vi[e možete da pročitate ovde.
Rekonstrukcija puta Rogačica ‐ Bajina Bašta će uskoro početi, a vrednost investicije je 662 miliona dinara, izjavio je danas predsednik Opštine Bajina Bašta Radomir Filipović.
On je dodao da će biti izgrađena i biciklistička staza sa trotoarom i rasvetom u dužini od tri kilometra. Dužina puta koji će biti rekonstruisan je 12 kilometara, a završetak radova se očekuje 23. jula, rekao je Filipović i podsetio da su taj kraj 2014. godine zadesila poplave i klizišta koja su pričinile velike štete.
Više možete da pročitate ovde.
Zahvaljujući programima Evropske unije, Požarevac bi nastavkom saradnje sa partnerima iz Rumunije mogao u potpunosti da osposobi bolničku zgradu čime bi bili stvoreni uslovi za najsavremenije lečenje pacijenata. Kroz EU program prekogranične saradnje pruža se prilika da se urede preostala tri sprata, a širi region dobije Centar za prevenciju i kontrolu malignih bolesti, kaže direktor Opšte bolnice Srećko Bosić.
Više možete da pročitate ovde.
Gerontološki centar u Kragujevcu dobio je oko 200 000 evra iz fondova Evropske unije za opremanje centra za dugoročno zbrinjavanje i palijativnu negu. Objekat je od 500kvadrata već postojao, a novac će biti uložen u opremanje bolesničkih soba, dnevnog boravka i prostorija za medicinsko osoblje. Rok za završetak novog bloka je godinu i po dana. Inače Centar će moći da primi 25 pacijenata sa teškim i neizlečivim bolestima.
Jesenas su Vrščani dobili modernu Agriko pijacu koja je izgrađena sredstvima iz IPA programa u saradnji sa rumunskim gradom Rešice u okviru programa prekogranične saradnje Rumunije i Srbije.
Više možete da pročitate ovde.
Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS) saopštila je da je most na Musinoj reci u Kraljevu, koji je Evropska unija sagradila posle urušavanja u poplavama u maju2014. godine, zvanično pušten u saobraćaj.
Evropska unija izdvojila je 150.000 evra kroz Program pomoći EU poplavljenim područjima u Srbiji za izgradnju dva mosta u Kraljevu, na Musinoj reci i Lopatnici, koji su završeni početkom decembra 2015. godine, navodi se u saopštenju
Više možete da pročitate ovde.
Nacionalna služba za zapošljavanje raspisala je javni konkurs za realizaciju programa pripravnika koji podrazumeva stručno osposobljavanje nezaposlenih iz ruralnih područja, za samostalni rad u struci i polaganje pripravničkog ispita, uz zasnivanje radnog odnosa. Konkurs je raspisan u okviru programa koji Nacionalna služba za zapošljavanje finansira uz pomoć IPA fondova Evropske unije, kroz projekat „Pomoć teže zapošljivim grupama“. Putem ovog konkursa 45 nezaposlenih osoba iz ruralnih područja će moći da završe pripravnički staž, i polažu stručni ispit.
Više možete da pročitate ovde.
Poslednji kapitalni sportski objekat u Vranju bila je Sportska hala, koja je iz tadašnjeg Samodoprinosa građena i sazidana je 1989. godine. Partnerskim ugovorom u okviru Projekta prekogranične saradnje koji će Grad Vranje realizovati sa Montanom, opštinom u Republici Bugarskoj, a koji se finansira iz IPA fondova Evropske unije, biće potpuno rekonstruisan sada zapušteni Gradskim stadion u Kosovskoj ulici.
Više možete da pročitate ovde.
Više možete da pročitate ovde.
Više možete da pročitate ovde.
Opština Blace kao partner na projektu "Zajedno u budućnost EU“, čiji je nosilac grad Vodnjan iz Istre, pobratimi će se sa ovi mestom sledeće godine uz podršku Evropske unije, posredstvom konkursa "Evropa za građane i građanke".
Više možete da pročitate ovde.
U okviru realizacije IPA projekta prekogranične saradnje regiona Srbije i Bugarske "Bapkanski klaster" u niškoj Kući klastera održan je, 19. i 20 novembra, dvodnevni seminar "Predstavljanje EU modela klastera". Modele klastera u EU, njihovom razvoju i doprinosu ukupnom privrednom napretku kao i primere dobre prakse predstavili su makedonski eksperti prof. dr Nikolina Trajanoski i prof. dr Radmil Polenakovik.
Više možete da pročitate ovde.
U Niškoj filjali Nacionalne službe za zapošljavanje juče je 29-oro, od ukupno 85, uglavnom, mladih Nišlija, dobilo ugovore za dvomesečnu obuku kod pozantog poslodavca.Ovog puta, reč je o kompaniji Džonson elektrik, a polaznici će proći obuku za poziciju tehničara u proizvodnji na izradi elektromotora. Tokom obuke predviđeno je da primaju nadoknadu u iznosu od 12 hiljada dinara mesečno, u šta su uključeni troškovi prevoza i toplog obroka.
Više možete da pročitate ovde.
Još jedna ekološka investicija u Vojvodini iz evropskih fondova, i to tačnije u Vršcu, gde je prekogrančni projekat Zeleno svetlo za bezbednost i održivost puteva, koji zajednički sprovode opština Vršac i Deta iz Rumunije ušao u završnicu. U Vršcu su zamenjene 780, 874 svetiljke, dok je Deta dobila 50 sijalica sa solarnim panelima.
Više možete da pročitate ovde.
Evropska unija najavila je da će uložiti milijardu evra u glavne saobraćajnice na Balkanu što je bio razlog da PK Srbije u Evropskom parlamentu u Briselu organizuje panel diskusiju„Povezivanje Zapadnog Balkana- Šta sada", posvećenu unapređenju transportne infrastrukture regiona.
Više možete da pročitati ovde.
Padobranski Beograd IPA kup organizovao je Vazduhoplovni savez Srbije u sklopu projekta Prekograničnog vazduhoplovnog umrežavanja koji se finansira iz IPA adriatik programa Evropske unije. Uz pomoć sredstva iz ovog fonda, VSS je postao vlasnik ultralakog aviona Sila 450 C, koji se proizvodi u domaćoj fabrici u Kraljevu.Takođe su obezbeđena i sredstva za nabavku vozila koji će se zajedno sa avionom koristiti u svrhe traganja i spašavanja ugroženih lica na teritoriji Republike Srbije.
Više možete da pročitate ovde.
Između Bikova i Oroma, nadomak Subotice,počela je izgradnja regionalne deponije, koja bi trebalo da bude završena u januaru 2017. Izgradnjom ovog regionalnog centra biće rešeni veliki problemi u upravljanju otpadom za Suboticu i još pet opština severne Bačke i Potisja.
Više možete da pročitate ovde.
Izgradnjom Regionalne deponije u Subotici biće primenjen novi koncept u upravljanju otpadom koji edukuje građane o tome da je otpad značajan resurs. Novac za izgradnju Regionalne deponije obezbeđen je preko IPA fonda u vrednosti od oko 19,5 mil EUR, Ministarstvo životne sredine je obezbedilo 3,2 mil EUR koji će se iskoristiti za izgradnju četiri transfer stanice, a članovi Društva su obezbedilipo 700.000 EUR.
Više možete da pročitate ovde.
U okviru projekta „Ovde smo zajedno Evropskapodrška za inkluziju Roma" koji finansira Evropskaunija i sprovodi Misija OEBSa u Srbiji, nevladina organizacija Praksis identifikovala je 1.100 pravnonevidljivih lica u 97 opština i pokrenula 969 pravnih postupaka za članove romske zajednice, odseptembra 2013. godine.
Više možete da pročitate ovde.
Grad Niš će konkurisati sa 10-ak predloga projekata na prvi poziv prekogranične saradnje Bugarska - Srbija. Ovaj poziv se mora iskoristiti maksimalno istakao je gradski većnik Mihajlo Zdravković i dodao da projekti moraju da prođu reviziju i dobijanje građevinskih dozvola.
Više možete da pročitate ovde.
Više možete da pročitate ovde.
Podrška unapređenju ljudskih prava i nulta tolerancija za diskriminaciju",koji je počeo 1. septembra, je 1,2 miliona evra i finansira ga Evropska unija u okviru IPA projekata. Projekat kofinansira Srbija u iznosu od 60.000 evra, a sprovode ga Institut za ljudska prava „Ludvig Bolcman" iz Beča i Kancelarija za nacionalne manjine Slovenije.
Više možete da pročitate ovde.
IPA Programom prekogranične saradnje Rumunija - Srbija za period 2016-2020. godine predviđeno je ulaganje 74 miliona evra u jačanje kapaciteta i infrastrukture u celom Banatu.
Više možete da pročitate ovde.
Na konferenciji IPA programa prekogranične saradnje Bugarska-Srbija u Sofiji, predstavnicima projekta Bugarsko-srpske komore uručena je Povelja zahvalnosti. Kako jeobrazloženo na svečanosti, nagrada je dodeljena regionalnim privrednim komorama Leskovac, Niš, Zaječar, Vidin i organizaciji Bugarski forum, kao najuspešnijem timu nasprovođenju projekta formiranja Bugarsko-srpske privredne komore.
Projekat "Etno nasleđe u našem vremenu"- ELIOT osmislila je Opština Boljevac i za partnera dogovorila Opštinu Kulu iz Bugarske. Kula je dugogodišnji partner Opštine Boljevac, i ovo je treći projekat koji se realizuje u okviru prekogranične saradnje Bugarska - Srbija.
Više možete da pročitate ovde.
Na poslednjoj sednici Gradskog veća usvojeno je rešenje o prihvatanju učešća u realizaciji projekta "Studija izvodljivosti za postrojenje za prikupljanje i prečišćavanje otpadnih voda"
Vlada Srbije i Ministrastvo životne sredine je programom podrške ovakvim projektima, finansiranih od strane švedske Agencije za mećunarodnu saradnju, obezbedila sredstva za pripremu dokumentacije u skladu sa definisanom metodologijim i direktivama EU za finasiranje iz IPA fondova EU.Više možete da pročitate ovde.
Povodom završetka projekta "Jačanje teritorijalne kohezije u pograničnom regionu kroz razvoj socijalne infrastrukture u oblasti sporta Razvoj sporta", koji je gradska opština Palilula ostvarila sa opštinom Berkovica iz Republike Bugarske, u okviru IPA fonda Evropske unije, kroz program prekogranične saradnje Bugarska - Srbija, u ovoj niškoj opštini trenutno se održava festival sporta "Dan izazova upoznajte svog suseda kroz sport".
Više možete da pročitate ovde.
Šef delegacije EU u Srbiji Majkl Davenport obišao je Vršac, koji je jedan od najuspešnijih gradova u Srbiji u korišćenju predpristupnih fondova EU. Davenport je poručio da je ključ uspeha u efikasnoj saradnji lokalne samouprave sa privredom, te da po tome druge opštine u Srbiji treba da se ugledaju na Vršac. Predsednik opštine Vršac Čedomir Živković kazao je da je ta opština dobila više od 10 miliona evra od EU prethodnih godina, što je i bio glavni izvor investicionih prihoda u Vršcu. On je zahvalio na tome Evropskoj uniji i izrazio očekivanje daće opština dobiti sredstva i za nove projekte, ističući da bi jedan od njih mogao da bude izrada dokumenatacije za gradnju autoputa, koji bi spojio preko Vršca Beograd i Temišvar.
Više možete da pročitate ovde.
Više možete da pročitate ovde.
Povodom završetka projekta "Jačanje teritorijalne kohezije u pograničnom regionu kroz razvoj socijalne infrastrukture u oblasti sporta Razvoj sporta", koji jeGradska opština Palilula ostvarila sa opštinom Berkovica iz Republike Bugarske u okviru IPA fonda EU kroz program prekogranične saradnje Bugarska - Srbija, u ovoj niškoj opštini trenutno se održava festival sporta.
Više možete da pročitate ovde.
Više možete da pročitate ovde.
Nova Agrikol pijaca izgrađena je po kriterijumima Evropske unije u Vršcu,a u okviru projekta „Unapređenje ekonomske saradnje u prekograničnom regionu Vršac - Gradinari stimulisanjem aktivnosti malih poljoprivrednih proizvođača". Pijaca, čija je izgradnja trajala dve godine, prostire se na 2.400 kvadrata, ima 120 tezgi, sedam lokala i veliki parking prostor.
Više možete da pročitate ovde.
Zahvaljujući višegodišnjem radu grupeprofesora, naša naučna, ali i šira javnost danas u svakom trenutku može da ima uvid u sve doktorske disertacijeodbranjene na Univerzitetu u Novom Sadu (UNS) od 2005. godine. Oni su osmislili i formirali originalnu Digitalnu biblioteku teza i disertacija u kojoj je, u ovomtrenutku, njih oko 1.500, a biće ih i mnogo više.
Više možete da pročitate ovde.
Srpsko - mađarski projekat izgradnje sistema za suzbijanje grada vredan ukupno3,6 miliona evra, koji će biti ostvarenu okviru IPA projekta prekograničnesaradnje, predstavljen je juče u Bajšikod Bačke Topole.
Više možete da pročitate ovde.
Šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Majkl Devenport obišao je, prilikom posete Negotinu, dve porodice kojima su domovi stradali u poplavama prošle jeseni, a koji će biti obnovljeni kroz program pomoći Evropske unije. Prema rečima evenporta, EU je finansirala obnovu i izgradnju novih kuća širom Srbije.
Više možete da pročitate ovde.
3ahvaljujućipartnerstvu na projektu „Uspostavljanje sportskih oblasti u opštinama Palilula i Berkovica“, stanovnici ova dva grada dobili vredne sportske centre -„sportske zone“za rekreaciju i okupljanje mladih. Investicije vredne oko 760.000 evra, ostvarene uz podršku EU. Stadion sportski centar u Berkovici otvorili su predsednici partnerskih opština u prisustvu premijera Vlade Bugarske.
Više možete da pročitate ovde.
Više možete da pročitate ovde.
Od ovih i budžetskih para izgrađen je Prirodnjački centar u Svilajncu, sređena Istraživačka stanica Petnica, izgrađeni stanovi za mlade istraživače, ali nije završen Centar za promociju nauke u Beogradu i Centar za matične ćelije u Kragujevcu.
Više možete da pročitate ovde.
U Šapcu je otvoren boravak za osobe sa mentalnim smetnjama i intelektualnim poteškoćama, kao jedinstvena ustanova ovakvog tipa u Srbiji. U ovom objektu svakogradnog dana boraviće 17 korisnika starijih od 26 godina,sa kojima radi čitav tim stručnjaka - socijalni radnik, defektolog, negovateljice, psihijatar, medicinske sestre i volonteri kojeangažuje „Karitas".
Više možete da pročitate ovde.
Dnevni boravak za osobe sa mentalnim smetnjama i intelektualnim poteškoćama, prvi takve vrste u Srbiji, otvoren je u Šapcu. Projekat je sufinansirala Evropska unija iz pretpristupnih IPA fondova sa više od 140.000 evra, a realizovali partnerski „Katitas", Grad Šabac i italijanski donatoru okviruprograma „Otvoreni zagrljaj".
Više možete da pročitate ovde.
Na skupu "Dani šljive 2015",potpisan je Sporazumizmeđu predstavnika opština Vraca u Bugarskoj i predstavnika opštine Blace. Sporazumom su se obavezale obe opštine da će zajednički nastupati u Programu prekogranične saradnje Bugarska-Srbija 2014-2012,koji se finansira iz IPA pretpristupnog fonda Evropske unije.
Više možete da pročitate ovde.
Cilj jedne od šest komponenti projekta „Ovde smo zajedno- Evropska podrška za inkluziju Roma", koji finansira Evropska unija i sprovodi Misija OEBS u Srbiji, je ste da se spreči napuštanje školovanja romskih učenika u srednjim školama širom Srbije.
Više možete da pročitate ovde.
U toku je realizacija projekta pod nazivom "Vodoizvorište7.000", najvećeg koji ove godine sprovode lokalna samouprava i Direkcija za izgradnju Vrednost radova koji bi trebalo da budu završeni do juna 2016. iznosi 4,4 miliona evra, koliko obezbeđuje Evropska unija, a projekat sprovodi Austrijska razvojna agencija, kroz program nazvan "Socio-ekonomski razvoj dunavske regije u Srbiji", uz podršku Kancelarije za evropske integracije.
Više možete da pročitate ovde.
Nakon godinu dana uspešnog sprovođenja projekta IPA prekogranične saradnje Bugarska-Srbija koje finansira EU, danas se završava projekat Information bridge, koji su partnerski sprovodile Regionalna Razvojna Agencija Jug iz Niša, i Severno Američko Bugarska komora, ogranak Sofija iz Sofije. Tokom ovog projekta ostvareni su značajni rezultati, a ostvareni su i kontakti između brojnih poslovnih subjekata sa teritorija pograničnih regiona Srbije i Bugarske.
Više možete da pročitate ovde.
Od ukupnog broja projekata prekogranične saradnje u Srbiji, čak 86 odsto je u Vojvodini, saopštila je Pokrajinska vlada. Kako navode iz Pokrajinske vlade, Vojvodina je utrošila 93 odsto raspoloživih sredstva zahvaljujući “jakim institucionalnim kapacitetima”. Pokrajinska vlada je danas podržala nastavak realizacije programa edukacije zaposlenih u pokrajinskim, gradskim i opštinskim institucijama i organizacijama civilnog društva, u okviru specijalističkog programa “Upravljanje regionalnim razvojem kroz EU fondove”.
Više možete da pročitate ovde.
Dušan Kozarev, zamenik direktora Kancelarije za KiM, podelio je juče u Domu kulture u Gračanici poljoprivrednu opremu i mehanizaciju za 50 povratničkih porodica u opštinama Peć, Istok, Klina, Uroševac i Gora. Na svečanosti povodom dodele pomoći poljoprivrednicima, Kozarev je uručio ukupno 25 motokultivatora sa prikolicom, pet motokultivatora sa frezom, pet plastenika sa motokopačicom, 10 motornih testera i 15 kazana za rakiju.
Više možete da pročitate ovde.
Efikasniji i brži ekonomski razvoj zasnovan na konceptu klasterauprekograničnim regionima Bugarske i Srbije sagledan je kroz Projekat Balkanski klaster koji podržava i kofinansira EU kroz IRA program. Ovaj projekat partnerski realizuju Kuća klastera iz Niša i Fondacija za razvoj preduzetništva iz Sofije a pokrenut je krajem aprila sa rokom realizacijeodgodinu dana.
Više možete da pročitate ovde.
Ministarka zadužena za evropske integracije i Nacionalni IPA koordinator Jadranka Joksimović i predstavnici Razvojne banke Saveta Evrope potpisali su Sporazum o donaciji za Peti potprojekat Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja kojim će se obezbediti trajni stambeni smeštaj za još 1.712 porodica izbeglica i interno raseljenih lica.
Više možete da pročitate ovde.
U Srbiji posluje više slobodnih zona koje su deo teritorije Srbije, posebno ograđen i označen prostor, u kome se delatnosti obavljaju pod garantovanim pogodnostima i olakšicama. Jedna od najuspešnijih slobodnih zona je i Slobodna Zona Pirot koja je i glavni korisnik projektaInformation bridge, koji se odvija u okviru IRA programa prekogranične saradnjeSrbija Bugarska, finansiranog od strane EU.
Više možete da pročitate ovde.
Leskovac ima dugu tradiciju u oblasti tekstilne industrije, ali je potrebno izraditi studiju i na osnovu nje odrediti i razvojnu izvoznu strategiju, rečeno je na konferenciji za novinare koju je priredio zamenik gradončelnika Leskovca Dragan Jovanović povodom realizacije projekta prekogranične saradnje u oblasti tekstilne industrije, koga grad Leskovac realizuje u saradnji sa gradovima pogranične oblasti u Bugarskoj.
Više možete da pročitate ovde.
Zahvaljujući projektu prekogranične saradnje između Srbije i Bugarske "Socijalna asistencija putem susedskog iskustva" 20 stučnjaka iz oblasti socijalne zaštite prošlo je obuku za pomoć starim osobama i ispitane su njihove potrebe, naročito na seoskom području.Ovaj jednogodišnji projekat ulazi u završnu fazu, a juče su predstavljeni dosadašnji rezultati u Gradskoj opštini Crveni Krst, koja je jedna od učesnika od ukupno 36 organizacija.
Više možete da pročitate ovde.
Manifestaciju "Vlasinsko leto 2015",karakterisao je bogat program u Surdulici i na Vlasini u organizaciji Skupštine Opštine Surdulica, a u sklopu IPA projekta Evropske unije:„Obnovljene tradicije Krajišta - faktor za održivi ekonomski razvoj" koji podrazumeva i međugraničnu saradnju Srbije i Bugarske.
Više možete da pročitate ovde.
Dejvid Makalister je, nakon obilaska zgrade u koju se uselilo 12 porodica krajem maja, koje su ranije živele u kontejnerskim naseljima, objasnio da je imao želju da se ovaj put ne sastane samo političarima, novinarima, i privrednicima, već da pogleda i ovakve projekte. Makalister se zahvalio stanarima što su otvorili svoje domove kako bi se upoznao sa njihovim uslovima života i konstatovao da je, iz razgovora, mogao zaključiti da su ove zgrade značajno poboljšale uslove života romskim porodicama, prenosi Tanjug. Želeo je, kaže, da vidi kako se koristi novac EU, koja je važan donator po pitanju poboljšanja uslova života romske populacije i drugih ranjivih kategorija stanovništva. Prema njegovim rečima, EU je do sada potrošila oko 50 miliona evra za takve projekte u Srbiji.
Više možete da pročitate ovde.
Upravljanje opasnim otpadom je izuzetno značajna tema za Republiku Srbiju. Ključni koraci ka unapređenju sistema upravljanja opasnim otpadom uključuju jačanje postojećih i razvoj novih mera za uspostavljanje integralnog sistema, dalju integraciju politike životne sredine u ostale sektorske politike, prihvatanje veće pojedinačne odgovornosti za životnu sredinu i aktivnije učešće javnosti u procesima donošenja odluka - izjavila je ministarka Snežana Bogosavljević Bošković prilikom otvaranja konferencije povodom početka realizacije tvining projekta „Unapredenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji -Integrisani plan upravljanja opasnim otpadom".
Više možete da pročitate ovde.
Nijedan zaposleni u "Železnicama Srbije" neće opati bez radnog mesta, a da pre toga nebude obezbeđen socijalni program, koji će biti finansiraniz IPA fonda. Ove godine neće biti otpuštanja viška radnika,obećala je juče Zorana Mihajlović, ministar saobraćaja, na sastanku sa menadžmentom, sindikatima i zaposlenima u ovom preduzeću.
Više možete da pročitate ovde.
Predsednik Pokrajinske vlade Bojan Pajtić i pokrajinski sekretar za finansije Zoran Radoman uručili su ugovoreo dodeli bespovratnih sredstava,koja su namenjena sufinansiranju projekata iz fondova Evropske unije u 2015. godini. Ugovori su koordinatorima ovih projekata uručeni u Rektoratu Univerziteta u Novom Sadu, u prisustvu Radovana Pejanovića, v. d.rektora Univerzilela u Novom Sadu.
Više možete da pročitate ovde.
Više možete da pročitate ovde.
Na poziv predstavnika Mediteranskog odeljenja Regije Pulja i Privredne komore u Bariju, preko našeg Ministarstva energetike i rudarstva, u cilju dalje realizacije strateškog projekta ALTERENERDžI, a u okviru IPA programa prekogranične saradnje sa zemljama EU, zasnovanog na zajedničkom pristupu efikasnijem korišćenju i proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, nedavno je organizovan odlazak učesnika sa područja Zaječara, preciznije iz Boljevca, radi uključivanja u posao u Bariju.
Više možete da pročitate ovde.
Projekat „Socijalna asistencija putem susedskog iskustva"-SANE, koji se finansira iz sredstava IPA Programa prekogranične saradnje Bugarska-Srbija, uz učešće partnera od 15 odsto, realizuju projektni partneri "Razvojno inovativni centar" - Niš iz Republike Srbije i "Danube European Civil Forum"- Vidin iz Republike Bugarske. Projekat se realizuje od 26. jupa 2014. godine. Projekat se završava 25.jula 2015.godine kada će biti završena i testiranja inovativne usluge koje trenutno na terenu realizuje 20 obučenih socijalnih asistenata, a obuhvaćeno je ukupno 40 korisnika, stari i invalidna lica sa gradskih i seoskih područja Nišavskog regiona.
Više možete da pročitate ovde.
U Predejanu je počeo dvodnevni trening na temu međunarodnog marketinga za bugarske i srpske proizvođače tekstila, u okviru projekta "Zajedno na evropskom tržištu -zajedničke mogućnosti za preduzeća u industriji tekstila i odeće iz prekograničnih regiona".
Više možete da pročitate ovde.
Projekat se realizuje u okviru IPA programa EU pod nazivom „Socijalno-ekonomski razvoj dunavske regije u Srbiji“. Nosilac projekta je Stručna služba za realizaciju programa privrednog razvoja AP Vojvodine.Cilj projekta je stvaranje mogućnosti za nova zapošljavanja u AP Vojvodini, posebno u oblastima turizma, obrade hrane i rukotvorina, s obzirom da je jedan od glavnih problema u oblasti ekonomskog razvoja i konkurentnosti regiona razlika između potreba tržišta rada i dostupne radne snage koja nema odgovarajuće kvalifikacije.
Više možete da pročitate ovde.
U okviru projekta za socijalno‐ekonomski razvoj Dunavskog regiona u Srbiji vrednosti 19,5 mil EUR, do sada je kreirano 18 novih turističkih proizvoda i realizovano šest infrastrukturnih projekata u oblasti turizma, saopšteno je danas na skupu uoči predstojećeg Dana Dunava. Projekat koji finansira Evropska unija, iz IPA fondova, a sprovodi i sufinansira Austrijska razvojna agencija, počeo je 2012. godine i trajaće do kraja juna 2016. godine.
Više možete da pročitate ovde.
Više možete da pročitate ovde.
Opština Bela Crkva ima odličnu prekograničnu saradnju sa opštinama u Rumuniji i planirano je otvaranje još jednog međunarodnog graničnog prelaza prema ovoj zemlji. Bela Crkva je za realizaciju projekata prekogranične saradnje dobila značajna sredstva iz IPA fondova, a pre tri godine započeta su dva projekta. Jedan za razvoj prekograničnog turizma između opština Bela Crkva i Gilad a drugi je izgradnja mosta na reci Neri između Vračev Gaja, u Srbiji, i Sokolovca u Rumuniji.
Više možete da pročitate ovde.
Proces digitalizacije uspešno je i na vreme završen, što će omogućiti građanima raznovrsniju ponudu kanala, bolju sliku i više medijskih sadržaja. Evropska unija pomogla je proces digitalizacije u Srbiji sa 10,5 miliona evra kroz IPA fondove, koji su opredeljeni za kupovinu opreme za emitovanje televizijskog signala, a obezbedila je i ekspertsku podršku.
Više možete da pročitate ovde.
Konfindustrija Srbije u saradnji sa Komorom italijansko-srpskih privrednika, organizovala je u Novom Sadu konferenciju „Politika, mehanizmi i praksa podrške razvoju agroindustrije".Ključna tema skupa bila je finansiranje srpskog agrara iz najavljenih evropskih fondova za razvoj. Iz uvodnih reči učesnika kao i panelista moglo se čuti da su za dobijanje sredstava iz ovih fondova potrebne razvijene strategije, a neophodno je podizanje svesti kao i edukacija potencijalnih korisnika u postizavanju održivog poslovanja.
Više možete da pročitate ovde.
Novi poliklinički blok požarevačke bolnice sa hiruškim, ortopedskim i ginekolškim ambulantama je u funkciji. Blok koji je u novoj zgradi, projektovanoj za porodilište, rađen delom sredstvima lokalne samouprave i delom iz IPA fondova prekogranične saradnje sa Rumunijom.
Više možete da pročitate ovde.
Oko 800 živinih sijalica na javnoj rasveti biće zamenjeno natrijumovim i led svetiljkama, dok će oko 100 stubova biti revitalizovano što će koštati oko 245.000 EUR.
Više možete da pročitate ovde.
U Vršcu je izgrađena AgriCo pijaca u okviru prekograničnog projekta "Unapređenje ekonomske sradnje u prekograničnom region Vršac ‐ Gradinari stimulisanjem aktivnosti malih poljoprivrednih proizvođača".AgriCo projekat se sprovodio u okviru IPA programa prekogranične saradnje Rumunija ‐ Srbija. Vrednost projekta bila je 2.074.853 EUR, od čega je 85 učešće od strane IPA fonda.
Više možete da pročitate ovde.
Potpisan je Protokol o saradnji na izgradnji prvog intermodalnog terminala, sa logističkim centrom kojim se povezuje drumski i železnički prevoz robnih kontejnera. Vrednost investicije od 20 miliona evra će se, kako je navela, u dogovoru sa Evropskom unijom "crpeti" iz IPA fonda za 2016. i 2017. godine, a biće raspisan javni poziv za projektovanje i izgradnju.
Više možete da pročitate ovde.
Fondovi Evropske unije predstavljaju sredstva izdvojena iz budžeta Unije. U stvaranju budžeta učestvuju najvećim delom zemlje članice, ali u trošenju ovih sredstava pored tih zemalja učestvuju i zemlje koje nisu članice - kandidati, potencijalni kandidati za članstvo, u određenim slučajevima i zemlje van Evrope. Finansijsko funkcionisanje Evropske unije karakteristično je zbog tzv. “višegodišnjeg finansijskog okvira”, načina budžetskog planiranja za period od pet do sedam godina, u okviru kog se planira i godišnja raspodela sredstava.
Više možete da pročitate ovde.
Oko 800 živinih sijalica na javnoj rasveti biće zamenjeno natrijumovim i led svetiljkama, dok će oko 100 stubova biti revitalizovano što će koštati oko 245.000 evra.Biće postavljen i "pametni orman" za regulaciju potrošnje dok će stare živine sijalice biti odlagane po normativima EU, uz prateću tehničku dokumentaciju i stručni nadzor.
Više možete da pročitate ovde.
Projekat "Inovativni sistem za unapređenje znanja i veština - Znanje svima", koji su finansij-ski podržale Evropska unija, iz IPA fondova i Austrijska razvojna agencija, a pokrenut je u okviru programa pod nazivom „Socijalno-ekonomski razvoj dunavske regije u Srbiji", formalno se završava 30. juna.
Više možete da pročitate ovde.
Direktor Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić izjavio je da je u protekle dve i po godine besplatna pravna pomoć pružena u 5.587 predmeta izbeglih i interno raseljenih lica, a da je do kraja završeno 1.856 predmeta. Šef Delegacije Evropske unije(EU) u Srbiji Majkl Davenport rekao je da je Unija iz IPA fondova uložila u ovaj projekat 2,3 milionaevra, a da je u četiri programa besplatnepravne pomoći za izbegla iinterno raseljena lica od 2008. godine uložila više od šest miliona evra.Tokom ovog projekta rešeno je nešto više od 1.800 predmera, dok je od 2008. godine njihov broj 2.400 predmeta, rekao je Davenport.
Više možete da pročitate ovde.
Opštini Novi Bečej odobreno je 16.500 evra za realizaciju projekta Kancelarije za lokalni ekonomski razvoj, u okviru programa Evropske unije „Evropa za građane i građanke". Projekat pod nazivom „Ve Rgoaktiv" temelji se na sportskim aktivnostima i umetničkom stvaralaštvu, posredstvom čega đe biti promovisana tolerancija i evropske vrednosti, kao i aktivno učešće građana u demokratskim procesima društva.
Više možete da pročitate ovde.
U okviru tradicionalnih Dana evroregije Dunav-Kriš-Moriš-Tisa (DKMT), uz susrete žitelja pograničnih mesta i zvaničnika, u Novom Kneževcu na Skupštini evroregije DKMT predstavljeni su projekti koji su u prethodnom periodu uspešno relizovani i koji se pripremaju, a nagrade „Istaknute ličnosti DKMT-a" su uručene za četiri pobednička projekta prekogranične saradnje.Dva su u okviru mađarsko-rumunske saradnje, a preostala dva realizovali su Vojvođani sa partnerima iz Mađarske i Rumunije.
Više možete da pročitate ovde.
Investicioni forum u Sofiji, na koje je bilo preko šezdeset učesnika, održan je 20. maja u Hotelu Grand Sofija. Na Forumu su predstavljeni potencijali za ulaganje u pogranične regione Bugarske i Srbije. Iz Srbije je učestvovalo tridesetak privrednika i predstavnika opština i institucija, koje podržavaju razvoj malih i srednjih preduzeća. Jedna od glavnih tema bila je Slobodna Zona Pirot, isve ono šta je potrebno za otvaranje firme, odnosno predstavništva u okviru Slobodne Zone Pirot.
Više možete da pročitate ovde.
Evropska unija će ove godine za unapređenje transporta u Srbiji izdvojiti 85 miliona evra, od ukupno planiranih oko 200 miliona evra, koliko EU godišnje donira Srbiji, rečeno je danas na skupu o transportu.Sektor transporta, uz dosadašnju pomoć EU i bilateralnih partnera, treba da do 2017. godine poveća učešće u BD Pusa osam na 10 odsto, rekao je državni sekretar u Ministarstvu građevine, saobraćaja i infrastrukture Dejan Trifunović.
Više možete da pročitate ovde.
Više možete da pročitate ovde.
Protekle sedmice mađarski i srpski turistički eksperati plovili su Dunavom i Tisom, a ovo studijsko putešestvije organizovano je u sklopu projekta „Uspostavljanje mađarsko-srpskih rečnih graničnih prelaza na Tisi", koji se realizuje pod okriljem IPA prekograničnog programa Mađarska - Srbija. Sveobuhvatni cilj ovog 1,6 miliona evra vrednog projekta jeste da se i na mađarskoj i na srpskoj strani uspostave infrastrukturni i drugi uslovi neophodni za brzi nesmetan prelazak državne granice rekom Tisom.
Više možete da pročitate ovde.
Gradonačelnik Sombora Saša Todorović, Miloš Tržan, šef programske sekcije UNHCR u Srbiji i Ivan Georginov, pomoćnik komesara Komesarijata za izbeglice imigracije Republike Srbije, u Skupštini grada potpisali su ugovor o izgradnji šest montažnih kuća za izbegličke porodice uAleksi Šantiću, nadomak Sombora.
Više možete da pročitate ovde.
Fakultet "Mihajlo Pupin" u 3renjaninu iz sastava Novosadskog univerziteta, u okviru programa IPA prekogranične saradnje Rumunija - Srbija, uz partnerstvo sa Univerzitetom "Politehnika" iz Temišvara,uspešno je realizovao tređi projekat. Reč je o infrastukturi za prekogranični pristup sadržajima visokog obrazovanja putem veb kastinga
Više možete da pročitate ovde.
Višedecenijska želja žitelja naselja na levoj i desnoj obali Nere uskoro će postati stvarnost. Most će se graditi kao projekat prekogranične saradnje Rumunije i Srbije, a finansira se sredstvima Evropske unije.
Više možete da pročitate ovde.
Evropska unija je od 2000. godine do danas donirala više od tri milijarde pomoći u Srbiji, izjavio jeu Nišu šef delegacije Evropske unije u Srbiji Majkl Devenport. Na niškom sajmu projekata Evropskoj unijiSrbija na delu Devenport je rekao da je sada najvažnije da Evropska unija pomogne Srbiju u otvaranju poglavlja za pristupanje Evropskoj uniji.
Više možete da pročitate ovde.
Ministarka bez portfelja, zadužena u Vladi Srbije za evropskeintegracije, Jadranka Joksimović sastala danas je u Ljubljani s ministarkom bez portfelja Slovenije zaduženom za razvoj i evropsku kohezionu politiku Alenkom Smerkolj razgovarala o unapređenju saradnje dve države u korišćenju fondova EU.
Više možete da pročitate ovde.
U okviru projekta "Podrška poboljšanju uslova života prisilnih migranata i zatvaranju kolektivnih centara" koji finansira Delegacija Evropskeunije u Republici Srbiji iz Pretpristupnih fondova za 2012. godinu, biće izgrađeno šest montažnih kuća za porodice smeštene u neformalnom kolektivnom centru "Aleksa Šantić" u Somboru.
Više možete da pročitate ovde.
Grad Požarevac je opredelio 65 miliona dinara za dogradnju blokanove bolnice i trenutno se sprovoditehnički prijem ovog objekta i nakontoga uradiće se detaljan finasijskiizveštaj koji će biti podnet IPAfondu u Temišvaru u Rumuniji i počijem odobrenju će ta sredstva bitivraćena gradu.
Više možete da pročitate ovde.
Povodom promocije novog turističkog proizvoda interaktivne android aplikacije juče je na kasnoantičkom lokalitetu Feliks Romulijana boravio Majkl Devenport, šef delegacije EU u Srbiji sa saradnicima, Danijela Šili,lider projekta Regionalni program za jačanje prekograničnog turizma na srednjem i donjem Dunavu kroz Dunavski centar za kompetenciju, Velimir Ognjenović, gradonačelnik Zaječara, predstavnici Gradske uprave i mnogi drugi gosti. U ime Grada Zaječara gradonačelnik Zaječara poželeo je dobrodošlicu gostima na Romulijani koji su obišli lokalitet, a nakon toga je prezentovana i interaktivna android aplikacija. Gospodin Devenport je prvi put juče posetio Zaječar i Feliks Romulijanu.
Više možete da pročitate ovde.
Dobromir Dilov zamenikkmeta Vidina i Borislava Borisova, pomoćnica kmeta Vidinaboravili su juče u Zaječaru.Foset je u Gradskoj upravi primio gradonačelnik Zaječara Velimir Ognjenović. Ovom prilikom razgovaralo se o potpisivanju Protokola o saradnji dva pogranična grada, koji bitrebalo da bude verifikovan pri sledećem susretu,kao i o zajedničkim projektima koji će moći da se realizuju sa obe strane granice.
Više možete da pročitate ovde.
Sajam projekata koje finansira Evropska unija "EU i Srbija na delu" biće održan u petak, 22. maja u Galeriji "Srbija" od 12 sati. Novinari niških i drugih redakcija iz Srbije moći će da se bolje upoznaju sa projektima koje je EU finansijski podržala i od kojih su koristi imali građani kao krajnji korisnici. Oni će biti u prilici da razgovaraju sa predstavnicima institucija i korisnicima projektnih sredstava.
Više možete da pročitate ovde.
Više možete da pročitate ovde.
Šef Delegacije EU u Srbiji Majkl Davenport i gradonačelnica Smedereva Lasna Avramović juče su pustili u rad sistem za preradu sporednih proizvoda životinjskog porekla u tom gradu, prvi objekat te kategorije u Srbiji.
Više možete da pročitate ovde.
Za izgradnju kanalizacione mreže u Adi i Molu ove godine lokalna samouprava opštine Ada investiraće 87 miliona dinara. Ovim sredstvimau dva najveća naselja ađanske opštine planira se izgradnja oko10 kilometara kanalizacione mreže.
Više možete da pročitate ovde.
Ministarstvo građevine, saobraćaja i infrastrukuture od danas će upravljati Geografskim informacionim sistemom (GIS) koji sadrži bazu podataka sa rezultatima mapiranja 583 podstandardna romska naselja širom Srbije, a potpredsednica Vlade Zorana Mihajlović je najavila da će već ove godine početi aktivnosti za realizaciju raznih projekata na osnovu tog sistema.
Više možete da pročitate ovde.
Grad Subotica i Severno-bački okrug spadaju u najuspešnije korisnike fondova EU. U okviruprograma prekogranične saradnje u periodu od 2007. do 2013. godine na području Severno-bačkogokruga realizovani su projekti ukupne vrednosti oko 5 miliona dinara. Povodom Dana Evrope koji seobeležava 9. maja u vestibilu Gradske kuće otvorena je izložba realizovanih projekata.
Više možete da pročitate ovde.
Više možete da pročitate ovde.
Evropska unija obezbedila je 3,6 miliona evra pomoći poplavljenim gradovima i opštinamau Srbiji i Bosni i Hercegovini, koji su pretrpeli štetu u prošlogodišnjim poplavama kroz programprekogranične saradnje koji je predstavljen u Šapcu.
Više možete da pročitate ovde.
Drugi Međunarodni sajam starih zanata biće održan nas i sutra u Kući starih zanata.Sajam se organizuje u okviru IPA programa prekogranične saradnje koji sa Bugarskom realizuje Gradska opština Pantelej, a u koji je uključen Aktiv žena Grada Niša.
Više možete da pročitate ovde.
U saradnji sa Temišvarom koji je nešto ranije kanal Begej prepoznao kao izu zetan potencijal, Zrenjanin je pripremio projekat revitalizacije tog kanala vredan 12 miliona evra. Očekivanja su da će jedan deo_sredstava,šes tmiliona evra,obezbediti Evropska unija za potrebe revitalizacije dve predvodnice na kanalu Begej, marine i bicklističke staze nabedemu kanala.
Više možete da pročitate ovde.
Geodeti i geolozi koje je angažovala Evropska unija rade dodatna merenja i istraživanja terena na lokaciji između naselja Orom i Bikovo, gde bi januara 2017. godine trebalo da proradi prva savremena regionalna deponija u Srbiji. Izvođač projekta je konzorcijum tri preduzeća, IBI iz Italije, „Set" iz Šapca i „Instel inženjering" iz Novog Sada, a finansijer radova je EU kroz IPA projekat. Za izgradnju regionalne deponije, transfernih stanica, nabavku opreme za transport i konsultantske usluge odobren je nepovratni iznos od 16,85 miliona evra. Nakon toga EU je raspisala tender za izbor izvođača, sa kojim je ugovor potpisan 28. oktobra 2014. godine.
Više možete da pročitate ovde.
Zaključen projekat obnove puta koji povezuje Bačalmas sa Bajmokom. Juče je u svečanoj sali gradske kuće održana završna konferencija IPACBC projekta obnove puta koji povezuje granice. 85 posto investicije, vredne više od milion i po evra, platila je Evropska Unija, a Suboticu je nadležni pokrajinski sekretarijat potpomogao u osiguranju svog dela i u osiguranju predfinansiranja. Put dug šest kilometara je još prošle godine bio gotov. Vrednost projekta iznosi 1.672.835 evra, a putem IPA konkursa, stiglo je više od 1.400.000 evra.
Više možete da pročitate ovde.
Završna konferencija IPA CBC projekta „Sanacija poveznog puta do graničnog prelaza Bajmok-Bačalmaš", održana je u Subotici. Za grad Suboticu vodeći partner u projektu bila je Nacionalna agencija za razvoj infrastrukture iz Budimpešte. Sanacija poveznog puta do prelaza Bajmok-Bačalmaš treba da olakša komunikaciju između Srbije i Mađarske, te između potencijalnih i postojećih partnera koji bi trebalo da sarađuju na pripremi budućih projekata, istakao je zamenik pokrajinskog sekretara za privredu, zapošljavanje i ravnopravnost polova Balint Juhas.
Više možete da pročitate ovde.
Nakon uspešno realizovanog projekta otvaranja novog graničnog prelaza između Srbije i Mađarske Bački Vinogradi - Ašothalom, projektni partneri iz Srbije i Mađarske, zahvaljujući IPA program saradnje Mađarske i Srbije stvorili su preduslove za otvaranje još jednog prelaza koji će raditi od 0-24 sata. Danas je i zvanično završen prekogranični projekat koji se odnosio na rehabilitaciju puteva koji spajaju Bajmok i Bačalmaš sa istoimenim graničnim prelazom. Rekonstrukcija samog prelaza dodatno bi rasteretila prelaze poput Kelebije u letnjim mesecima, a kada će se to desiti - zavisi od nadležnih državnih organa.
Više možete da pročitate ovde.
Evropska unija će u periodu do 2020. godine najveći deo podsticajnih sredstava za članice i zemlje kandidate uložiti u inovacije i mala i srednja preduzeća MSP) sa ciljem da poveća konkurentnost na svetskom tržištu u odnosu na druge najveće takmace, rečeno je prošlog petka u Privrednoj komori Beograda.
Građani Vršca dobiće uskoro novu pokrivenu zelenu pijacu sa sistemom grejanja-hlađenja, pod čijim je krovom 2,5 hiljada kvadrata sa modernim voćarama, mesarama, prodavnicama mlečnih proizvoda, povrća. Objekat košta 1,4 miliona evra i sagrađen je novcem iz IPA fonda Evropske unije namenjenog prekograničnoj saradnji.
Više možete da pročitate ovde.
Dvadeset jedan polaznik, od kojih je devetnaestoro iz opštine Kikinda i dvoje iz Uzdina, prošao je,u susednoj Rumuniji, obuku za turističke vodiče u gradovima i selima. U saradnji sa Privrednom komorom Timiš i opštinom Kikinda, obuku su organizovali temišvarski Zapadni univerzitet i Institut za interkulturalna istraživanja, u želji da kulturno nasleđe Banata postane atraktivan turistički proizvod.Projekat „Zaštita kulturnog nasleđa", vredan 330.000 evra, najvećim delom je finansiran sredstvima IPA programa prekogranične saradnje, a sufinansiran od Ministarstva kulture i informisanja i opštine Kikinda.
Više možete da pročitate ovde.
Članovi Udruženja pčelara dobili su specijalne, unikatne tegle po kojima će njihov med biti prepoznatljiv i na inostranom tržištu. Reč je o staklenoj posudi ćupastog oblika, na kojoj je ćirilicom ispisan tekst "Savez pčelarskih organizacija Srbije", uz utisnut grb ove asocijacije.
Više možete da pročitate ovde.
Privredna komora Beograda već nekoliko godina realizuje programe obuke za korišćenje fondova Evropske unije preko dve vrste treninga: za pripremu zainteresovanih preduzetnika za učešće na otvorenim pozivima E U (takozvane info sesije) gde je fokus na upoznavanju sa pravilima, uslovima i načinom konkurisanja za sredstva iz ovih fondova i za pripremu aplikacija za specifičan poziv, izjavio je u razgovoru za „Privredni pregled" predsednik Privredne komore Beograda Milivoje Miletić.
Više možete da pročitate ovde.
Više možete da pročitate ovde.
U toku 2015. planirano je da se pusti u rad postrojenje za preradu otpada. U tom postrojenju će se tretirati otpad iz starih hangara i onda se smešta u nove. To postrojenje za preradu otpada će biti završeno od donacija Evropske komisije tj. IPA fondova i Međunarodne agencije za atomsku energiju.
Više možete da pročitate ovde.
U okviru prekogranične saradnje Rumunije i Srbije, opština Vršac je minulih godina realizovala niz infrastrukturnih projekata sa susednim županijama. Za svaki od projekata iz IPA programa Evropska unija je izdvajala 85 odsto sredstava, a opština preostalih 15 procenata.
Više možete da pročitate ovde.
Srbiji od EU 2,5 miliona evra za podršku inovacijama. Istraživanja i inovacije zauzimaju centralno mesto u Strategiji „Evropa 2020". „Erikson" u inovacije ulaže 14-15 procenata godišnjih prihoda, pri čemu je vlasnik oko 35.000 patenata u svetu.
Više možete da pročitate ovde.
Više možete da pročitate ovde.
Srbija će na leto dobiti Centar za transfer tehnologija, gde će preduzetnici‐inovatori moći da traže pomoć i grantove, rečeno je danas na konferenciji o inovacijama.Cilj tog centra je da poveže privredu sa prosvetom kako bi se pomoglo preduzetnicima da unaprede svoje poslovanje, rečeno je na skupu i istaknuto da će Centar biti finansiran iz sredstava EUIPA 2013, a administrira ga Svetska banke.
Više možete da pročitate ovde.
Više možete da pročitate ovde.
Više možete da pročitate ovde.
Na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu danas je otvorena nova zgrada čija izgradnja jefinansirana sa 1,2 miliona evra iz predpristupnih fondova Evropske unije. Danijelson je istakao je daje ovaj projekat konkretan primer kako može da rezultira saradnja Srbije i u ovom slučaju Evropskekomisije.
Više možete da pročitate ovde.
Stanovnici Sremske Mitrovice od kraja februara ne moraju više da bacaju sav otpad u "jednu kesu". Na 32 mesta u gradu postavljena su takozvana reciklažna ostrva koja imaju po tri tipska kontejnera za odlaganje papira, kartona i plastične ambalaže. Reč je o projektu "Stvaranje društva bez otpada"iza kojeg stoji Pokrajinski sekretarijat za regionalnu saradnju i lokalnu upravu, a finansira ga Evropska unija u sklopu prekograničnog IPA programa "Hrvatska- Srbija 2007-2013.".
Više možete da pročitate ovde.
Regionalni sistem za upravljanje čvrstim komunalnim otpadom je za potrebe grada Subotice i opština Kanjiža, Senta, Bačka Topola, Mali Iđoš, Čoka i Novi Kneževac, trebalo bi da zaživi za dve godine. Izgradnja deponije obezbeđena je krozsektorski program "Zaštita životne sredine, klimatske promene i energetika" iz IPA fondaEvropske unije u okvirnom iznosuod 17miliona evra.
Više možete da pročitate ovde.
Zagađivanje zemlje veliki je problem u Sremu sa obe strane granice i u Osječko baranjskoj i u Vukovarsko-sremskoj županiji i u Sremskom i Južno- bačkom okrugu. Zato su se Srbija i Hrvatska obratile Evropskoj uniji, zajedno konkurisale i iz IPA fondova za prekograničnu saradnju dobile pomoć od 420.000 evra za projekat "Doprinos poljoprivrede čistom okruženju i zdravoj ishrani".
Više možete da pročitate ovde.
Više možete da pročitate ovde.
Opština Bačka Palanka učestovaćes projektom „Dunav, reka života" u prekograničnom IPAprogramu Hrvatska-Srbija, u okviru kog je predviđena dodela bespovratnih sredstavaza zaštitu životne sredine i socijalnu zaštitu. Javni poziv za prijavu projekta objavljen je juče, a proramom je predviđeno 3,6miliona evra, odnosno po 1 ,8 miliona za Srbiju i Hrvatsku.
Više možete da pročitata ovde.
Do kraja ove nedelje na području Siriga biće pošumljen vodotok Jegričke. Na obalama Jegričke biće zasađene autohtone vrste drveća, poljski jasen i bela vrba. S obzirom da su se na tom lokalitetu stvarali „vodeni čepovi", koji smanjuju protok vode, JVP "Vode Vojvodine" je pre dve godine otpočelo realizaciju projekta „Ekološko upravljanje vodama u ravničarskim predelima", u okviru programa prekogranične saradnje Srbija- Mađarska. Na ovaj način je, preko IPA fondova, obezbeđeno oko 235.000 evra za izmuljavanje nešto više od šest kilometara Jegričke na teritoriji MZ Sirig.
Više možete da pročitata ovde.
Pri kraju je još pre dve godine započeta rekonarukcija sale Doma kulture, u kojoj se igraju pozorišne predpave i organizuju bioskopske projekcije. Zbog problema sa izvođačem i ponovnim raspisivanjem tendera.
Više možete da pročitata ovde.
Sportski savez Srbije je juče uz podršku Ministarstva omladine i sporta i Kancelarije za evropske integracije organizovao drugi seminar o IPA programima prekogranične saradnje.
Više možete da pročitata ovde.
Opština Bačka Palanka učestvovaće s projektom „Dunav, reka života" u prekograničnomIPA programu Hrvatska-Srbija, uokviru kojeg je predviđena dodelabespovratnih sredstava za oblast zaštite životne sredine i socijalnezaštite. Grad partner biće Ilok, skojim Bačka Palanka godinama ostvaruje dobru saradnju.Programom je predviđeno 3,6 miliona evra, po 1,8 miliona za Srbiju i Hrvatsku.
Više možete da pročitata ovde.
U prostorijama Regionalnog edukativnog centra „Banat", u Zrenjaninu, započeli su kursevi nemačkog i engleskog jezika za lica sa evidencije NSZ - Filijale Zrenjanin. Po 25 kandidata uključeno je u obuke za početni nivo engleskog i nemačkog jezika.
Regionalni edukativni centar „Banat" je uspostavljen u okviru projekta „Obrazovanjem do lakšeg zapošljavanja - EZ", finansiranog od strane IPA programa Evropske unije „Socijalno-ekonomski razvoj Dunavske regije u Srbiji" i Austrijske razvojne agencije.
Više možete da pročitata ovde.
Umesto obnove postojeće zgrade Doma zdravlja u gradskoj opštini Kostolac, planira se izgradnja novog objekta, u koji će se uložiti oko 40 miliona dinara. Sredstva za njegovu gradnju obezbediće se od povraćaja novca uloženog u program prekogranične saradnje sa Rumunijom Zdravlje bez granica. U ovaj projekat grad je uložio 65 miliona dinara, za prenamenu Opšte bolnice. Od toga, 40 miliona treba da nam se iz IPA fodova refundacijom vrati u budžet do 30. juna rekao je Miodrag Stepanović, zamenik gradonačelnika Požarevca.
Više možete da pročitate ovde.
Nezaposleni iz cele Vojvodine moći će od sada besplatno da se doškoluju i prekvalifikuju preko interneta,putem sistema za učenje na daljinu, koji je postavljen na internet stranicu projekta „Znanje svima". Projekat Inovativni sistem za unapređenje znanja i veština - Znanje svima, realizuje se u okviru IPA programa EU pod nazivom„Socijalno-ekonomski razvoj dunavske regije u Srbiji".
Više možete da pročitate ovde.
Ministarka bez portfelja zadužena za evropske integracije i nacionalna IPA koordinatorka Jadranka Joksimović razgovarala je juče s direktorom u Generalnoj direkciji Evropske komisije za susedsku politiku i pristupne pregovore Žan-Erikom Pakeom o utvrđivanju prioriteta finansiranja iz pretpristupnih fondova EU - IPA 2015. u iznosu od oko 200 miliona evra.
Više možete da pročitate ovde.
Član Gradskog veća za socijalnu zaštitu i brigu o porodici i deci Nikola Ćirović i pomoćnik gradonačelnika Novog Sada Đula Kiš, primili su u Gradskoj kući delegacije Mađarske koji su bili u poseti Novom Sadu. Cilj posete delegacije iz Mađarske jeste prezentacija programa inkluzije Roma i unapređenje njihovog položaja u društvu koji će biti ostvaren preko projekta prekogranične saradnje Mađarske i Srbije saopšteno je danas iz Gradske kuće.
Više možete da pročitate ovde.
Načelnici šest okruga i predstavnici Vlade Srbije sastali su se u Požarevcu sa visokim predstavnicima iz Rumunije. Vođeni su razgovori o prekograničnoj saradnji ove dve zemlje. Na sastanku su vođeni razgovori o prekograničnoj saradnji Srbije i Rumunije i daljim koracima u konkurisanju za IPA fondove do 2020. godine, gde su predviđena sredstva u iznosu od 75 miliona evra.
Više možete da pročitate ovde.
U Gradskom muzeju Vršac u zgradi Konkordije otvorena je izložba fotografija „Industrijsko nasleđe Banata, kulturno nasleđe Evrope“. Arhitektonsko kulturno istorijsko blago rumunskog i sprskog dela Banata predstavljeno je na 28 fotografija industrijskih objekata iz Rešice, Oravice, Bokše, Anine, Pančeva, Vršca, Plandišta, Kovačice i drugih mesta sa obe strane granice.
Više možete da pročitate ovde.
Surdulica je jedna od retkih lokalnih samouprava u Srbiji koja uspešno sarađuje sa opštinaman iz Bugarske. Zajedno realizuju infrastrukturne projekte koje finansira Evropska unija. Projekte pripremaju obučeni stručnjaci iz Kancelarije za lokalni ekonomski razvoj, a opština finansira izradu projektne dokumentacije. Završava se rekonstrukcija Kulturnog centara u Surdulici. Dograđen je sprat i bioskop, a 450 hiljada evra obezbedila je Evropska unija. To je jedan od tri projekta iz programa prekogranične saradnje sa Bugarskom.
Više možete da pročitate ovde.
Seminar za vinare sa područja Gradske opštine Pantelej i bugarske opštine Lom, koji je proteklog petka održan u vinskom podrumu Malča, predstavlja zavšnicu zajedničkog pro- jekta koji su realizovale ove opštine. Projekat Povećanje pristupačnosti u prekograničnom regionurehabilitacijom dva lokalna puta kroz atare opština Lom i Pantelej započet je aprila 2013, finansiran je i sredstva IPAfonda i omogućio je izgradnju puta od Cerja do Cerjanske pećine.
Više možete da pročitate ovde.
U okviru međunarodnog projekta pod nazivom „Inovativno korišćenje visokotemperaturnih geotermalnih izvora u jugoistočnoj Evropi“ koji je finansiran iz IPA predpristupnog fonda Evropske Unije učestvovao je veliki broj zemalja iz regiona. Radi se o takozvanom Geo Sea projektu čiji je glavni cilj matiranje potencijala obnovljivih izvora energije. U ovom projektu učestvuju partneri iz Italije, Slovenije, Hrvatske, Mađarske, Rumunije, Bugarske, Makedonije i Srbije.
Više možete da pročitate ovde.
Zajednički sastanak načelnika šest upravnih okruga, te predstavnika Vlade Srbije i susedne Rumunije upriličen je radi dogovora oko pripreme projekata kojima će se konkurisati za sredstva iz IPA fondova Evropske unije.
Reč je o Braničevskom, Podunavskom, Borskom i tri okruga u Banatu, kojima je do 2020, u okviru programa prekogranične saradnje sa Rumunijom na raspolaganju ukupno 75 miliona evra.
Više možete da pročitate ovde.
Gradnja tunela ispod Kadinjače, brda između Užica i Bajine Bašte uz koje vijuga uzak put zimi teško savladiv za teretnjake,poduhvat je o kome se opet govori u ovom kraju.Sada s razlogom, jer su iz evropskih fondovaveć opredeljena sredstva za izradu projekta budućeg tunela.Do evropskih para da se sačini ovaj projekat,čiji je nosilac opština Bajina Bašta, a pomaže joj užička Regionalna razvojna agencija„Zlatibor", došlo se u okviru programa prekogranične saradnje. Ukupno se za izradu projektne dokumentacije tunela pod Kadinjačom izdvaja 176.000 evra, i to većim delom kao donacija.
Više možete da pročitate ovde.
Na inicijativu Ministarstva sporta i Biciklističkog saveza Srbije predstavnici Pančeva i opštinaKovin, Vršac i Bela Crkva, potpisali su sporazum o izgradnji biciklističke staze kroz Južni Banat. Na tajnačin južnobanatske opštine žele da privuku što više biciklista koji obilaze Evropu, želji avantura i lepihpejzaža.
Ukupna vrednost ovog projekta je nekoliko miliona evra, a sredstva će se obezbediti izlokalnih samouprava, republičkog budžeta i evropskih IPA fondova koji rado podržavaju ovakve inicijative.
Više možete da pročitate ovde.
Osnovni cilj istraživačkog projekta "Heliko", Prirodno-matematičkog fakuleta u Novom Sadu i Biološko-istraživačkog centra Mađarske akademije nauka iz Segedina bio je formulisanje biljnog preparata za terapiju bolesti izazvanih bakterijom Helico bacter pylori , uzročnika 85 odsto čireva u digestivnom traktu i glavnog faktora rizika karcinoma želuca. Rezultati ovog naučnog istraživanja, realizovanog u okviru IPA prekograničnog porgrama Mađarska-Srbija, vrednog 1 80.000 evra, predstavljeni su juče na završnoj konferenciji porjekta održanoj na Novosadskom univerzitetu.
Više možete da pročitate ovde.
U Kovinu je potpisan Sporazum o izgradnji i promociji biciklističke staze kroz južni Banat. Na inicijativu Ministarstva omladine i sporta i Biciklističkog saveza Srbije, Sporazum su potpisali Grad Pančevo i opštine Kovin, Vršac i Bela Crkva. Izgradnja biciklističke staze duge 150 kilometara finansiraće se iz republičkog budžeta, budžeta lokalnih samouprava, ali i iz IPA fondova prekogranične saradnje i fondova Evropske unije, koji podržavaju ovakve projekte.
Više možete da pročitate ovde.
Prioritetni projekti za finansiranje iz IPA fondova su železnička pruga na deonici Niš - Brestovac, intermodalni terminal u Batajnici, dalekovod za prenos električne energije KragujevacKraljevo, kao i smanjenje štetnih emisija u termeoelektrani "Nikola Tesla B1".
Više možete da pročitate ovde.
Predstavnici Kikinde posetili su rumunski grad Rešicu gde je predstavljen projekat „Zaštita od poplava - za bolji kvalitet života". Na ovom IPA projektu, vrednom više od milion evra, zajednički sarađuju Kikinda i Rešica, a na sastanku je razgovarano o upravljanju u vanrednim situacijama i spremnosti u Kikindi, Ruskom Selu i Rešici.
Više možete da pročitate ovde.
Za sprovođenje projekta pod nazivom "Partnerstvo i tehnološka podrška", Institut za istraživanje i projektovanje u oblasti zavarivanja iz Temišvara u Rumuniji, te ovdašnja Agencija za rzvoj odabrali su preduzeće "Almag". Projekat finansira EU iz IPA fondova za prekograničnu saradnju Rumunije i Srbije, a realizovaće se do marta ove godine
Više možete da pročitate ovde.
Srbija će u narednih sedam godina od Evropske unije dobiti 1,5 milijardi evra bespovratne pomoći za različite vrste reformi, izjavila je danas ministarka zadužena za evropske integracije Jadranka Joksimović. Ta sredstva će prioritetno biti usmerena u saobraćajnu infrastrukturu, energetiku, reformu državne administracije, poljoprivredu, životnu sredinu, ali i druge oblasti.
Više možete da pročitate ovde.
U Mesnoj zajednici Horgoš upriličena je javna rasprava povodom studije o proceni uticaja na životnu sredinu projekta rekonstrukcije i modernizacije pruge od Subotice do države granice sa Mađarskom od 27 kilometara, što je deonica pruge Subotica - Segedin od 40 kilometara, a reč je o projektu koji se finansira iz IPA fonda EU.
Danas vozovi ovde retko saobraćaju, a put od 40 kilometara prevaljuje se za dva sata. Procenjuje se da je modernizacija pruge Subotica-Segedin od velikog međunarodnog značaja, za prevoz robe i putnika, jer je predviđeno da će vozovi razvijati brzinu od 120 kilometara na sat.
Više možete da pročitate ovde.
Gimnazija "Svetozar Marković" u Nišu od februara meseca prošle godine pa sve do sada ra- dila je na projektu "Individualni razvoj kroz po- sticanje i podršku" (IDEA). Projekat je realizovan u partnerstvu sa školom "Vasil Levski" iz Montane (Bugarska), a reč je o prekograničnoj saradnji Bugarske i Srbije, finansiranom sredstvima Evropske unije.
Više možete da pročitate ovde.
Na putu ka EU Srbija ima veliku šansu da bespovratno koristi novac iz raznih evropskih fondova. Međutim, mnogi gradovi zbog nedostatka projekata ne uspevaju da dođu do tog novca. Ipak, Surdulica, mala opština na jugu Srbije uspela je za 5 godina da iskoristi oko 4 i po miliona evra za poboljšanje infrastrukture, izgradnju i obnovu objekata.
Više možete da pročitate ovde.
U okviru Tehnološkog parka u Vršcu gradi se biznis inkubator centar od hiljadu kvadrata, koji je smešten u starom skladišnom prostoru čiji je vlasnik opština Vršac. Tu se podiže osam proizvodnih modula od 60 do 1 50 kvadrata, sa ciljem da se te firme osposobe za ekonomično poslovanje, a potom i proširenje proizvodnje. Projekat jevredan1 ,79 miliona evra i sprovodi seu okviru IPA programa prekogra- nične saradnje Rumunija-Srbija.
Više o ovome možete da pročitate ovde.
Činjenica da se kao zemlja nalazimo na početku primene pravila koja će važiti za takozvane IPA II fondove u budžetskom razdoblju Evropske unije za period od 2014. do 2020. zahteva ozbiljniji i angažovaniji pristup svih državnih i drugih institucija koje planiraju korišćenje sredstava iz ovih fondova.
Šumarska škola iz Kraljeva spada u red malobrojnih srednjih škola u Srbiji koje su u praksi dokazale svoju osposobljenost da koriste sredstva EU fondova za sopstveni razvoj. Tako je ova obrazovna ustanova s tradicijom i iskustvom dužim od šest decenija uspela da od 2011. do 2013. realizuje projekat vredan 533.000 evra, finansiran 90 odsto sredstvima EU preko programa regionalnog socijalnoekonomskog razvoja.
Više možete da pročitate ovde.
Evropska komisija je usvojila Program Evropske unije za ruralni razvoj u Srbiji (IPARD) kojim će Evropska unija u narednih šest godina podržavati ruralni razvoj u Srbiji. Srpskim poljoprivrednicima će kroz IPARD biti na raspolaganju 175 miliona evra, prvenstveno u vidu grantova za sufinansiranje investicija uz javni doprinos od maksimalno 70% prihvatljivih troškova. Glavni ciljevi Programa su unapređenje bezbednosti hrane u Srbiji i razvoj konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje i prerade, kao i usklađivanje sa standardima Evropske unije u ovim oblastima.
Više možete da pročitate ovde.
Na zgradi površine hiljadu kvadratnih metara dograđen je novi sprat, čime je dobijeno novih 600 kvadrata prostora za razne kulturne aktivnosti i promenjen kompletan eksterijer u prostoru Surduličkog kulturnog centra. Radovi na rekonstrukciji koštali su 450.000 evra, a sredstva je obezbedila Evropska unija preko IPA Programa prekogranične saradnje sa bugarskom opštinom Božurište iz predgrađa Sofije. Rekonstrukcija zgrade trajala je godinu dana, a izvođač radova je GP „Banković" iz Crne Trave.
Više možete da pročitate ovde.
Kikinda dobila hladnjaču za odlaganje animalnog otpada koja zadovoljava sve evropske standrade. Objekat vredan oko 250.000 evra, finansiran je preko IPA 2 projekta iz fondova Evropske unije i otvoren je u sklopu Javne agencije za poljoprivrede i malu privredu.
Više možete da pročitate ovde.
Srbija je u 2014. iz najjačeg Fonda Evropske unije za istraživanja i inovacije Horizont 2020, povukla 5,5 mil EUR, a prvi put u istoriji srpske nauke Evropski istraživački savet koji je deo Horizonta 2020. je uvrstio i jedan naučni projekat iz naše zemlje među najizvrsnije istraživačke poduhvate u Evropi.
Više možete da pročitate ovde.
U Beloj Palanci je završena izgradnja sportsko-rekreativnog centra. Projekat vredan milion evra realizovale su opština Bela Palanka i bugarska opština Etropole uz finansijsku podršku EU iz programa Prekogranične saradnje. Na nekadašnjoj ledini zarasloj u korov za samo 6 meseci nikao je moderan sportsko-rekreativni centar. Na dva hektara izgrađeni su bazeni, teniski tereni, teren za odbojku, biciklističke i staze za pešake.. Za izgradnju centra Opština Bela Palanka dobila je 560 000 € iz fondova EU za prekograničnu saradnju.
Više možete da pročitate ovde.
Ministarstvo poljoprivrede, zajedno sa lokalnim samoupravama u toku 2015. godine organizovaće čitav niz predavanja za poljoprivrednike kako bi se oni pripremili da konkurišu za sredstva iz fondova Evropske unije. Našoj zemlji je odobreno da za razvoj poljoprivrede do 2020. godine iz IPARD fonda Evropske unije dobije 175 miliona evra, izjavio je u Nišu državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede Zeljko Radošević.
Više možetev da pročitate ovde.
Za sanaciju posledica poplava u opštini Trstenik, Evropska unija je iz pretpristupnih IPA fondova obezbedila 570.000 evra, a Vlada Srbije 20 miliona dinara i pomoć za 98 domaćinstava. Više možete da pročitate ovde.
Juče je u Regionalnoj privrednoj komori Zaječara počeo tradicionalni trodnevni seminar za poljoprivredne proizvođače, u organizaciji Poljoprivredno stručne i savetodavne službe „Agroznanje“.
Više možete da pročitata ovde.
Počeli su pripremni radovi na izgradnji Regionalne deponije između Bikova i Oroma. Evropska unija finansira projekat, a Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine obezbedilo je 3,2 mil EUR za nabavku opreme za javna komunalna preduzeća dok lokalne samouprave treba da obezbede 984.000 EUR za izgradnju reciklažnih dvorišta.
Više možete da pročitate ovde.
Trening za rumunsko-srpsko prekogranično tržište rada, projekat je koji je kao vodeći partner u prethodnih godinu dana realizovao Informa-cioni centar za razvoj Potiskog regiona (ICR) iz Kanjiže sa partnerima iz Komore za trgovinu, industriju i poljoprivredu izTemišvara (Rumunija). Ukupna vrednost projekta finansiranog sredstvima EU je 295.850 evra, od čega je udeo ICR-a 154.000 evra Više možete da pročitate ovde.