J. Joksimović: Saradnja Srbije i Saveta Evrope intenzivna

30. oktobar 2019. | Beograd

J. Joksimović: Saradnja Srbije i Saveta Evrope intenzivna

Ministar za evropske integracije Jadranka Joksimović izjavila je danas da je saradnja između Vlade Srbije i Saveta Evrope (SE) dobra i intenzivna, kao i da se ta saradnja najbolje vidi i odvija upravo u poglavljima 23 i 24 koja se tiču vladavine prava.

„Znate da Vlada Srbije sa Savetom Evrope sarađuje intenzivno i već više godina upravo na onome što je suština u poglavljima 23 i 24, vladavina prava u najširem smislu reči. Svima je jasno da su Kopenhaški kriterijumi temelj poštovanja vladavine prava. Savet Evrope nesumnjivo je najpozvaniji da pomogne zemlji kandidatu u pristupnom procesu, da na najbolji mogući način ispuni kriterijume iz ovih oblasti”, kazala je Joksimović na konferenciji o predstavljanju druge faze programa Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku, u organizaciji Saveta Evrope i EU.

Kada je reč o temi koja nezvanično struji kroz medije, a tiče se restrukturiranja pregovaračkog procesa, Joksimović napominje da je Srbija već uspešno prebrodila jednu reviziju metodologije pristupnog procesa.
„Srbija je prva zemlja koja je svoj pregovarački pristupni proces morala da otpočne sa novim pristupom EU u to vreme, a to je obaveza da se započne u ranoj fazi pregovora sa otvaranjem poglavlja 23 i 24, i u našem slučaju, dodatno sa poglavljem 35 kao jednim od suspenzivnih poglavlja. Druge države nisu imale ovakvu vrstu zahteva, što često zaboravljamo, već su otvarale poglavlja za koja su bila tehnički pripremljena”, navodi ona.

Kaže da je za Srbiju to imalo pogodnosti te da nije loše početi sa najzahtevnijim poglavljima.
„Samo bi se manje odgovorni i manje ambiciozni bunili na takav princip. Za nas je svakako to imalo prednosti. Uspešno smo prišli tome, i dalje smo u tom procesu”, rekla je Joksimović.

Joksimović objašnjava da su i sada poglavlja 23 i 24 suspenzivna, i da ako zemlje članice EU konstatuju da nema dovoljno napretka i da postoje na neki način nazadovanja u toj oblasti, može da dođe do odluke da se privremeno obustave pregovori u drugim poglavljima.
„Proces je striktan i jasan. Mi delujemo shodno postojećoj metodologiji. Poglavlja 23 I 24 su zahtevna, prva su otvorena, a poslednja će biti zatvorena, tako nalaže pregovarački okvir sa Srbijom. Postoje brojna prelazna merila, akcioni planovi prilagođeni obavezama iz poglavlja 23”, dodala je ona, uz ocenu da je podrška Saveta Evrope kroz projekat izuzetno koristila.

Takođe, osvrnula se na ulogu uključivanja Venecijanske komisije Saveta Evrope u okviru definisanja procesa ustavnih amandmana, u sklopu čega je, kako kaže, dobijeno mišljenje i određene preporuke na tekst amandmana.
„Fokus je bio na nezavisnosti sudstva i na izmenjene odredbe koje se tiču ove materije, koje su i izmenjene u skladu sa preporukama Venecijanske komisije. Venecijanska komisija je u skladu sa našim institucionalnim strukturama i političkom kulturom pokušala da pomogne da uradimo ono što je u skladu sa najboljim evropskim praksama, kako bi sve funkcionisalo i kako bi se moglo implementirati, i što može da bude efikasan deo našeg pravnog i ukupnog političkog i društvenog procesa”, rekla je Joksimović.

Prema njenim rečima, preporuke Greko za zakon o borbi protiv korupcije su bile u nacrtu zakona koji je usvojen u skupštini. Takođe, kaže da je na osnovu Greko izveštaja iz maja 2019. godine, ocenjeno da je Srbija ostvarila dobar napredak u primeni preporuka Greko.

„Savet Evrope je pružio podršku u pripremi izmena i dopuna zakona o savetima nacionalnih manjina, kao i zakona o zaštiti prava i sloboda pripadnika nacionalnih manjina. To je usvojeno u junu 2018. Izbori su sprovedeni u skladu sa novim zakonskim rešenjima”, navela je.

Ima još čitav niz, kaže ona, primera podrške Saveta Evrope, poput koncepta demokratske kulture u našim školama, kreiranja demokratskog okruženja, finansijskih izveštaja Saveta nacionalnih manjina, zatim obrazovanja na jeziku nacionalnih manjina...

Srbija je, kaže Joksimović, do sad ratifikovala 82 i potpisala 7 konvencija Saveta Evrope od ukupno preko 200 konvencija i protokola i dodaje da postoje važni parcijalni sporazumi koje je Srbija potpisala i u kojima učestvuje.
„Članica smo 12 parcijalnih sporazuma Saveta Evrope koji predstavljaju fakultativni način okupljanja država koje iskazuju poseban interes za određenu oblast i aktivnost Saveta Evrope”, istakla je Joksimović, navodeći kao primer Grupu zemalja za borbu protiv korupcije - GREKO, Banku za razvoj Saveta Evrope, Evropsku komisiju za demokratiju putem prava - Venecijansku komisiju...

Izvor: Tanjug