Dogovori iz Brisela nisu za cenkanje!

20. mart 2019. | Beograd

Dogovori iz Brisela nisu za cenkanje!

Poglavlje 35 trebalo je da posluži praćenju postignutih dogovora sa Prištinom, iako je višestruko dokazano da ih Srbija poštuje. Dogovori postoje ili ne postoje, oni nisu roba za kantar i cenkanje. Jedini način da EU sačuva integralnu nepovredivost i nedeljivost pregovaračkog procesa sa Srbijom jeste evakuisanje praćenja Briselskog sporazuma iz svoje pregovaračke platforme za poglavlje 35.

Ovo u intervjuu za „Novosti“, a povodom niza poteza Prištine koji su blokirali dijalog sa Beogradom, kaže ministar za evropske integracije Jadranka Joksimović. Ona još jednom naglašava da je Beograd dogovore iz Brisela primenio, a da Priština nije jedini i najvažniji - Zajednicu srpskih opština:

Bez opravdanja eventualno usporavanje puta u Uniju

- Konačno, uvođenjem tarifa Priština je zaustavila dijalog, a usvajanjem platforme saopštila da za njih Briselski sporazum ne postoji. Zato više nije izvodljivo da jedino i samo Beograd nastoji da ga održi posvećenom rešenošću za saradnju, a da EU i drugi međunarodni akteri ne uspevaju da izvuku kola dijaloga koja su zaglibila u konfrontacijskom mulju Prištine. Srbija je od 2013, dosledno poštujući načela evropskog poretka mira, pošla od pozitivne premise da će dijalog dovesti do održivo potrebnog rešenja za odnose između Beograda i Prištine.

Može li Srbija da dođe u paradoksalnu situaciju da, zbog opstrukcija Prištine u procesu normalizacije odnosa, bude kažnjena zaustavljanjem pregovora sa EU?

- EU kao potpisnik Briselskog sporazuma može da napravi temeljni pregled postignutog, pa će se pokazati da Beograd nema neizvršenih obaveza, te dosledno pravilima pregovora, koja uključuju i to da ne može Priština blokirati Srbiju na njenom evropskom putu, ne vidim nikakvo validno opravdanje za eventualno usporavanje procesa Srbije zbog unilateralnih poteza Prištine, koji obesmišljavaju i čitav rad EU u dijalogu. Verujem da je uzajamni i obostrano podudarni interes Srbije i EU postizanje održive stabilnosti evropskog poretka u našem regionu.

Kada bi mogla da budu otvorena nova pregovaračka poglavlja?

- Očekujemo održavanje sledeće međuvladine konferencije i otvaranje novih poglavlja do kraja juna ove godine, nakon završetka evropskih izbora i objavljivanja godišnjeg izveštaja o napretku Srbije. Imajući u vidu reforme koje se sprovode u svim oblastima, a posebno u oblasti vladavine prava i ekonomije, očekujem da godišnji izveštaj na objektivan način predstavi naše rezultate i konstatuje konkretan napredak u ispunjavanju kriterijuma za članstvo u EU. Pet poglavlja je tehnički spremno za otvaranje - poglavlje 2 (sloboda kretanja radnika), 4 (slobodno kretanje kapitala), 9 (finansijske usluge), 14 (transport) i 21 (transevropske mreže) i realno je da otvorimo neka nova poglavlja, ne mogu da obećam koliko njih.

J. Joksimović

J. Joksimović

 

 

 

Koliko je realno Vaše očekivanje da u EU govore jednim glasom o proširenju, s obzirom na trenutno stanje u Uniji?

- Očekujem da nakon evropskih izbora novi sastav i mandate institucija obnovi legitimnost Unije sa jasno odabranim scenarijem budućeg razvoja. Onda će EU moći da govori jednoglasno, i to sve svoje politike, a ne samo politiku proširivanja. Nesumnjivo je da se EU zaista nalazi u stanju upravljačkog opterećenja zbog neizvesnog "bregzitiranja", što je čini upravljački ranjivom u pogledu proširenja. Činjenica je da iz EU često dobijamo ambivalentne poruke, a ti javni tonovi nesaglasja mogu biti protumačeni kao nedostatak političke volje i rezultirati konfuzijom kod građana. Naš posao je da odgovorimo delotvorno na očekivanja građana i pripremimo realistične planove. Mi smo preuzeli obavezu da ispunimo kriterijume za članstvo, a EU je preuzela obavezu kredibilnu politike proširenja.

Postoji li u Vladi Srbije i dalje jedinstven stav o članstvu u EU kao spoljnopolitičkom prioritetu?

- Spoljnopolitički kurs zemlje se ne vodi od danas do sutra, on je definisan ekspozeom i platformom Vlade koja objedinjuje strateške ciljeve Vlade koje su prihvatili svi koji u Vladi učestvuju, i koju smo predstavili građanima. Srbija na dnevnoj bazi rešava niz unutrašnjih pitanja koja su ponekad opterećujuća i nekada ne do kraja podstičuća za proces evropske integracije, ali to ne znači da se dnevno kolebamo oko strateškog cilja. Suština pitanja su napredak i bolji uslovi za život i rad za naše građane, a to se dokazano postiže članstvom u EU.

GODINA 2025. – OTVORENA MOGUĆNOST

Kakva je perspektiva članstva 2025?
- Bez obzira na zahtevan tehnički posao koji mora da se obavi u okviru pregovora, pristupanje EU je u prvom redu politički proces koji u najvećoj meri zavisi od stavova, ali i percepcija članica. Mi ne posmatramo 2025. kao obećanje, već kao otvorenu mogućnost, i nastavićemo da sprovodimo reforme.

D. Milinković

Izvor: Večernje novosti