J. Joksimović: Članstvo u EU ne amnestira ni Hrvatsku od nerešenih bilateralnih pitanja

28. januar 2019. | Beograd

J. Joksimović: Članstvo u EU ne amnestira ni Hrvatsku od nerešenih bilateralnih pitanja


Zanimljivo mi je tumačenje koje smo čuli iz Hrvatske, i to od najvišeg zvaničnika te zemlje (predsednice Kolinde Grabar Kitarović), i nekadašnje hrvatske ministarke za EU, u pogledu obaveze rešavanja bilateralnih pitanja pre pristupanja Srbije EU i implikacija na poglavlja 23 i 24, izjavila je danas za Tanjug ministar za evropske integracije Jadranka Joksimović.

Naime, navela je ministar, bilateralno po svom značenju podrazumevajuće se odnosi na dve strane u nekom odnosu, procesu, relaciji, te je nejasno i zabrinjavajuće da jedna od strana, zbog toga što je članica EU podrazumeva da je bilateralno zapravo samo forma i uobičajeni i učestali element EU diplogovora, a da su izgleda podrazumevajuće obaveze samo na jednoj strani, onoj koja ima aspiraciju članstva.

Znači, članstvo u EU neke od država izgleda vide kao eskapizam i amnestiju od sopstvenih nerešenih obaveza u oblasti manjina, povratka imovine, vladavine prava, procesa pomirenja, ocenila je Jadranka Joksimović.

Proces pregovora i poglavlja ne služe i nisu skrojena tako da u njih svako ubacuje svoje bilateralne zahteve prema kandidatu, zato i služe bilateralne platforme da bi se izbegla takva do krajnosti uslovljavajuća budućnost procesa pregovora.

Ona je podsetila da je, uostalom, Srbija poglavlja 23 i 24 na jedvite jade nakon jednog neuviđavnog ponašanja upravo Hrvatske, otvorila u julu 2016. godine.

Naime, tokom holandskog predsedavanja EU, u prvih šest meseci 2016, postojala je dobra volja članica i Holandije da se do kraja juna, tj. do kraja njihovog predsedavanja, otvore poglavlja 23 i 24. Delegacija, na čelu sa mnom, otputovala je u Brisel, gde smo po dolasku saznali da je Hrvatska ipak odustala od davanja saglasnosti, što je izvanredno diplomatski nepriličan potez.

Poglavlja su otvorena tri nedelje kasnije, u julu 2016, početkom slovačkog predsedavanja, i otvaranju je prisustvovao tadašnji premijer (Srbije Aleksandar Vučić) upravo radi značaja koji Srbija pridaje ovim poglavljima.

Dakle, mene ne čude ovakve najave iz Hrvatske, ali evropejstvo mora da se trenira, nekome izgleda treba duže da postane članica u punom smislu praktikovanja evropskih vrednosti, čak i kad je formalno u članstvu, nekome ne treba ni članstvo da bi se ponašao u skladu s principima poštovanja dogovora, rešavanja u dobroj veri i dijalogom, a otvorenih pitanja i slobode u društvu za sve, zaključila je Jadranka Joksimović.

Inače, Hrvatska predsednica Kolinda Grabar Kitarović juče je, u intervjuu za regionalnu TV N1 govorila i o tome da li „Hrvatska treba da uslovljava Srbiji dalje otvaranje pregovora s Evropskom unijom rešavanjem otvorenih pitanja, zakona o univerzalnoj (pravnoj) jurisdikciji i na pitanje nestalih”.

„Ta će se pitanja svakako otvoriti u okviru određenih poglavlja, posebno poglavlja 23 i 24. Kao što znate, jedna sam od osoba koja insistira na njihovom rešavanju mimo tog procesa, jer to su uostalom pitanja koja niko drugi neće rešiti za nas, nego Hrvatska i Srbija. Tu je potreban dijalog, a za dijalog je potrebno dvoje. Izuzetno sam razočarana što nema napretka po pitanju nestalih“, kazala je Grabar - Kitarovićeva.

Novinarka je insistirala na odgovoru „da li treba i usloviti otvaranje ili zatvaranje tog poglavlja tim pitanjem”, na šta je hrvatska predsednica rekla da će se „na ovaj ili onaj način to pojaviti, zato što strategija za proširenje, kao uslov ulaska naših susednih država na prostoru jugoistoka Europe, postavlja i rešenje bilateralnih pitanja”.

„Bilateralna pitanja između Hrvatske i Srbije, osim pitanja granice, jesu i pitanja nestalih i pitanja arhiva, sukcesije, univerzalne jurisdikcije i tako dalje. I mislim da što se pre krene u njihovo rešavanje, da tim bolje, jer ne treba niko da se zavarava da će izbeći rešavanje tih pitanja, uostalom, Hrvatska je i sama morala da ih reši i na tome ćemo ustrajati. Ustrajaćemo, ustrajaću i ja, zajedno u odnosu i prema Srbiji, ali isto tako i prema drugim kolegama iz Evropske unije i iz Evropske komisije”, navela je ona.

Izvor: Tanjug