J. Joksimović: Srbija je ozbiljna država i ne vodi politiku od danas do sutra

06. januar 2019. | Beograd

J. Joksimović: Srbija je ozbiljna država i ne vodi politiku od danas do sutra

Ministar za evropske integracije Jadranka Joksimović danas je poručila da Srbija ne odustaje od zalaganja za ulazak u Evropsku uniju i istakla da nijedna ozbiljna država ne menja politiku „od danas do sutra“. 

„Da biste bili ozbiljna država i vlada, ne možete da na svaki problem i izazov reagujete tako što ste frustrirani, nezadovoljni, besni, ljuti, „e sad mi nećemo“ i tako dalje. Kada neko kaže „hajde da kažemo ćao“ Evropskoj uniji, samo se plašim da nam oni ne otpozdrave“, kazala je Joksimović komentarišući pojedine izjave o preispitivanju politike prema EU zbog njenog odnosa prema Srbiji.

Prema njenim rečima, takve stvari se, suviše olako izjavljuju.

„Naravno da uvek treba reći sa čim se ne slažete. Moj princip je da nije bitno u javnosti da kažem EU šta imam, bitno mi je da njima to kažem oči u oči i kažem šta su naše frustracije, a ne sa našim građanima da delim frustracije i da im snižavam poverenje prema EU. Recimo to onde gde treba, da bismo bili iskreni partneri“, naglasila je ona gostujući na TV Pink.

Evropska unija je, kako je istakla, zbog aktuelnih okolnosti, okrenuta više ka sebi, introvertna, ali ne treba misliti da ona ne vidi i nije svesna jednostranih, nezakonitih poteza Prištine.

„U Prištini su za više od 20 godina razni „graditelji demokratije, mira, bezbednosti“ postigli samo da se ozbiljno urušavaju temeljne evropske vrednosti. Nemojte da mislite da Evropska unija to ne vidi i ne zna. Mislim da su sada nažalost preokupirani i postali introvertni zbog onoga što se dešava unutar EU“, kazala je Joksimović gostujući na TV Pink.

Kada je reč o Prištini i Tirani i njihovim potezima, istakla je da predstavljaju ozbiljan problem za EU i urušavaju koncept evropske bezbednosti, evropskog mira i poretka stabilnosti u regionu Zapadnog Balkana. Prema njenim rečima, nema suštinske tolerancije od EU prema jednostranim potezima Prištine, ali ona nije dovoljno fokusirana na to, a izostaju konkretne aktivnosti što dodatno urušava situaciju.

„Albanija se nada odluci o početku pregovora sa EU. Nakon ovakvog ponašanja, nisam sigurna da će oni moći to da dobiju, ako to dobiju onda se postavlja pitanje da li mi govorimo o poretku evropskog mira i bezbednosti koji smo zajedno gradili“, kazala je Joksimović. 

Evropskoj uniji je, kazala je, vrlo jasno šta se dešava i kolika je to opasnost, ne samo za ovaj region, jer on se nalazi unutar EU.

„Ne bih ja do kraja potcenila njihovo razumevanje onoga što se ovde dešava. Nažalost, okolnosti su u ovom trenutku takve da su okrenuti više sebi i svojim problemima, ali zato mi radimo svaki dan da obaveštavamo i izveštavamo šta se zaista događa“, rekla je ona.

Srbija je pokazala da je maksimalno fleksibilna, pragmatična, ali, kako je istakla, postoji nivo principa.

„Zato sam kazala, Srbija hoda na visokim potpeticama principa, a to je da se vratimo na ono stanje iz kojeg smo izašli zbog jednostranih poteza Prištine“, rekla je ona.

Povodom rezultata najnovije ankete koji su pokazali da se 45 odsto građana EU protivi, a 43 odsto zalaže za proširenje, ministar je istakla da postoje države koje već dugo nisu sklone proširenju, među kojima su Danska, Holandija, Belgija, ali da postoje članice koje su izrazito sklone proširenju, među kojima su Mađarska, Slovačka, Rumunija, koje zaista podržavaju politiku proširenja.

Ne treba misliti da je članstvo Srbije u EU razlog zbog kojeg ti građani ne žele proširenje, kazala je ona i istakla da razlog protivljenja proširenju leži u promeni društvene i političke atmosfere u pojedinim uticajnim članicama EU nakon migrantske krize.

Sada kada Rumunija preuzima šestomesečno predsedavanje EU, Joksimović ističe da veruje da će ta zemlja iskoristiti predsedavanje da pokaže svoje kapacitete iako će joj na stolu biti najproblematičnija pitanja EU poput Bregzita, pripreme za budžet EU za period 2021-2027. i evropski izbori zakazani za 26. maj.

Kako je pojasnila, usled evropskih izbora, prema odnosu snaga partija u evropskom parlamentu, biraju se noseći stubovi EU, poput Evropske komisije i komesara, a sve to jeste, naglasila je, borba za pravo na odlučivanje i definisanje politike EU o različitim pitanjima kao što je i pitanje proširenja.

„Biće ovde ozbiljnih pomeranja na političkoj sceni i članica EU, ali i u samoj EU, ali verujem da politika proširenja neće biti pomerena sa agende. Videćemo kojim tempom i dinamikom će se kretati, ali verujem da će ostati aktuelna i verujem da će Srbija sa svojim kapacitetima reformskim, administrativnim, ljudskim, geostrateškim i bezbednosnim doprinosom nastaviti stabilan put“, kazala je ona.

Pitanje otvaranja Poglavlja 31 koje se odnosi na spoljnu, bezbednosnu i odbrambenu politiku dobilo je, prema njenim rečima, značajno politički ton iako to ranije nije bio slučaj.

„To je bilo poglavlje koje su države vrlo lako otvarale i zatvarale. U međuvremenu su se zakomplikovali međunarodni odnosi, tj. došlo je do zaoštravanja na nivou i Evropske unije i nekih drugih globalnih partnera, a pre svega u ovom slučaju sa Ruskom federacijom“, kazala je.

Izrazila je žaljenje što se, kako je kazala, u medijima pojednostavljuje ta priča.

„U medijima je samo otprilike - pošto mi nećemo da uvedemo sankcije Rusiji, mi ne možemo da otvorimo Poglavlje 31 i tako dalje. To poglavlje pokriva mnogo širi spektar nego što je taj trenutni restriktivni režim prema Rusiji“, kazala je Joksimović.

Podsetila je da izveštaj sa skrininga koji je pre četiri godine započeo, treba da pokrije analizu nivoa usklađenosti naših različitih parametara sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom Evropske unije kao i da je taj izveštaj sa skrininga preduslov za rad na pregovaračkoj poziciji i ulazak u pripremu pregovaračkih poglavlja.

„Srbija, od svih kandidata za članstvo, ima najveći broj učesnika u mirovnim misijama EU. U četiri mirovne misije učestvuju naši pripadnici. Prva smo država u regionu po broju učesnika u mirovnim misijama, prva država u regionu koja je počela pripremu za civilne misije i prvi u regionu koji su počeli usklađivanje naših strateških dokumenata, a to su dokumenti odbrane i bezbednosti sa strategijom EU“, kazala je.

To, kako je objasnila, znači da je spoljnopolitički prioritet Srbije članstvo u EU, a ona definiše okvir ovih nacionalnih, odbrambenih i bezbednosnih dokumenata.

„To je ozbiljan doprinos Srbije zajedničkoj spoljnobezbednosnoj politici, tako da svođenje ove priče samo na stepen usklađenosti sa deklaracijama koje su uglavnom vezane za pitanja koja se donekle tiču Rusije ili nekih drugih država, mislim da ipak nije dovoljan razlog da se kaže da je Srbija nije i da se ne usklađuje sa zajedničkom bezbednosnom politikom“, naglasila je Joksimović.

Kako je kazala, Srbija je na vrlo jasan odgovoran i dovoljno eksplikativan način objasnila zašto Srbija nije opredeljena da se pridruži sankcijama prema Rusiji i da je to nešto što i ni po pregovaračkom okviru u ovoj fazi ne mora da uradi.

Prema njenim rečima, države koje imaju takve zahteve, među kojima su Poljska, Litvanija, Letonija, imaju svoj istorijski, „ne baš tako lak diskurs sa Rusijom“ i one iz svojih razloga imaju drugačija očekivanja.

Srbija, pojasnila je, ne deli takva istorijska iskustva sa njima i u odnosu na to pokušava da zaštiti svoje političke i ekonomske interese.

„U ovoj fazi mislim da postoji dovoljno elemenata da se taj izveštaj za Poglavlje 31 ažurira jer je iz 2014. i da se vidi šta je sve Srbija u međuvremenu uradila u pogledu doprinosa zajedničkoj spoljnobezbednosnoj politici“, kazala je ona.

Ministar je istakla da je Srbija u 2018. godini duboko ušla u reformski proces i uradila, u oblasti vladavine prava, više u toj jednoj nego u prethodne četiri godine.

Prioritet će ostati reformski proces, a u pripremi će, kako je kazala, biti brojni zakoni.

„Nastavićemo intenzivno, brojni, suštinski zakoni će biti u pripremi. To će biti u vezi sa reformom pravosuđa, tj. ustavnim amandmanima, biće u pripremi zakon za sprečavanje korupcije, zakon o poreklu imovine, što su ključni zakoni. Aktivno pripremamo pregovaračke pozicije za još neka poglavlja. Pripremamo pregovaračku poziciju za Poglavlje 28, to je zaštita potrošača, to će uvesti red u prava potrošača i obaveze onih koji su na tržištu", kazala je ona.

Na pitanje hoće li Hrvatska kočiti put Srbije ka EU, ministar je kazala da je to pitanje za vladu u Zagrebu i naglasila da je odnos naših zemalja nesumnjivo opterećen brojnim balastima iz prošlosti, da se verovatno nikad nećemo složiti oko interpretacije prošlosti, ali da to ne znači da ne treba da sarađujemo u budućnosti.

„To su ne samo nedopustive nego i poražavajuće stvari, ali ja uvek nastojim da vidimo šta možemo bolje da uradimo u budućnosti, zato što smo susedi, upućeni smo jedni na druge, imamo značajnu našu manjinu u Hrvatskoj i imamo građane Srbije koji su hrvatske nacionalnosti i oni treba da budu spona, a ne da nas razdvajaju. Predsednik Vučić je pokazao dobru volju za to, nisam sigurna da je to pokazala i druga strana, ali nemojte da mislite da to nije primećeno u EU“, kazala je.

Kako je istakla, Hrvatska kao članica EU, na neki način jeste u prednosti, ona ima viši stepen odlučnosti kao članica, što nesumnjivo i jeste prednost članstva „ali učestvujete u procesu donošenja odluka i nije u redu da to zloupotrebljavate i koristite za bilateralne odnose. Oni bi trebalo da se dešavaju na bilateralan način, znači da sednemo za sto i da se dogovorimo“.

Istakla je da je Srbija u tom smislu učinila dosta dobrih stvari, ali da će se videti šta će se dešavati u budućnosti.

„Ne bih apostrofirala sada Hrvatsku, mislim da je i njihov interes da Srbija napreduje, da je to interes ovog regiona tako da ćemo videti kako će i taj odnos izgledati“, kazala je ona.

Ministar je naglasila da građani treba da razumeju da su se politički odnosi u međunarodnoj areni veoma zakomplikovali i da situacija nije uopšte uporediva sa situacijom u prethodne tri ili četiri godine.

„U tom smislu, mi treba da budemo vrlo pažljivi i vrlo obazrivi i da, kao i do sada, vodimo odgovornu politiku i da izbegnemo neke loše scenarije. Treba da budemo vrlo pažljivi, a građani mogu da imaju poverenja u dalji nastavak odgovorne politike sa fokusom na evrointegracije koje predvode predsednik Vučić i vlada kao deo izvršne vlasti“, kazala je ona.

Izvor: Tanjug