EU treba da intenzivira pristupne pregovore sa Srbijom i poveća podršku reformama

30. oktobar 2018. | Beograd

EU treba da intenzivira pristupne pregovore sa Srbijom i poveća podršku reformama

Javna podrška integraciji Srbije u Evropsku uniju raste, ali pregovore o pristupanju treba intenzivirati kako bi podržali vladine reformske napore, izjavila je za SeeNews ministar za evropske integracije Srbije.

„Želimo da čujemo više poruka koje odražavaju vrednosti o temama kao što su stabilnost, mir i ekonomski prosperitet – to su suštinski razlozi za pridruživanje EU“, rekla je Jadranka Joksimović za SeeNews u intervjuu posle Sedmog Samita EU - Jugoistočna Evropa, u organizaciji lista „Ekonomist“.

Generalno, dinamika pregovora o pristupanju i proces evropskih integracije su do sada bili stabilni i Srbija je relativno zadovoljna ukupnim tempom, rekla je Joksimović. „Međutim, čvrsto verujemo da proces proširenja treba intenzivirati, što se jasno može pokazati otvaranjem pregovaračkih poglavlja koja su u potpunosti tehnički pripremljena. Otvaranje poglavlja ne bi trebalo da bude cilj sam po sebi, naprotiv, to bi trebalo da bude dodatni podsticaj za jačanje i intenziviranje reformske agende u zemlji.“

Procenat ljudi u Srbiji koji smatraju da je pristupanje EU pozitivna stvar je najmanji u Jugoistočnoj Evropi, prema istraživanju Balkanskog barometra iz 2018. godine, koje je naručio Savet za regionalnu saradnju (RCC). Ukupno 22% srpskih ispitanika smatra da je pristupanje bloku loše, dok 29% ima pozitivan stav u vezi sa članstvom u bloku.

Međutim, niz istraživanja javnog mnjenja koje je sprovelo Ministarstvo za evropske integracije ukazuje na rastući trend podrške članstvu EU u Srbiji. Prema istraživanju objavljenom u julu, ukupno 55% ispitanika podržalo bi članstvo zemlje bloku ako bi referendum o tom pitanju bio održan sutra, što je porast u odnosu na 52% u januaru i 49% u julu 2017. godine.

Strategija proširenja na Zapadni Balkan, predstavljena ove godine, otvaranje novih poglavlja u pregovorima o pristupanju EU i uspešna realizacija projekata podržanih od strane EU kroz Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA) dali su građanima razlog da pozitivnije gledaju na evropske integracije, rekla je Joksimović. „Postojanje objektivnog razumevanja u javnosti da se Srbija mora prevashodno menjati zbog sâme sebe, a ne samo da bi se pridružila Uniji, odražava se u činjenici da 68% ispitanika podržava reforme koje vode ka članstvu u EU“.

U februaru je Evropska komisija usvojila Strategiju za kredibilnu perspektivu proširenja i pojačan angažman EU sa Zapadnim Balkanom, sa fokusom na potrebu za temeljnim reformama i dobrosusedskim odnosima. Strategija obuhvata šest vodećih inicijativa koje će Evropska unija pokrenuti u narednim godinama kako bi podržala napore Zapadnog Balkana za transformacijom u oblastima od zajedničkog interesa.

„Iako sprovodimo reforme prvenstveno zato što je to u interesu naše zemlje i naših građana i mi bismo to učinili bez obzira na naše buduće članstvo u EU, konkretno uvažavanje rezultata koje smo postigli, od strane EU i njenih država članica, važna je pozitivna poruka za narod Srbije, kao i znak posvećenosti strateškom dokumentu o kredibilnoj politici proširenja koji je predstavio predsednik EK Junker. Treba nam ta pozitivna poruka koja bi, otvaranjem daljih poglavlja u pregovorima o pristupanju, bila poslata građanima ,“ rekla je Joksimović.

PREGOVORI O OTVARANjU VIŠE POGLAVLjA DO KRAJA GODINE NA AGENDI SRBIJE

Evropska komisija je započela pregovore o pristupanju sa Srbijom u januaru 2014. godine. Srbija je otvorila 14 od 35 poglavlja u procesu pristupanja do sada, od kojih su dva privremeno zatvorena, Poglavlje 25 - Nauka i istraživanje i Poglavlje 26 - Obrazovanje i kultura.

Vlada Srbije je trenutno u potpunosti tehnički pripremljena za sedam pregovaračkih poglavlja – Poglavlje 9 - Finansijske usluge; Poglavlje 18 - Statistika; Poglavlje 17 - Ekonomska i monetarna politika; Poglavlje 2 - Sloboda kretanja radnika; i Poglavlje 4 - Slobodno kretanje kapitala. Štaviše, završen je interni postupak usvajanja pregovaračkih pozicija za Poglavlje 14 - Transportna politika i Poglavlje 21 - Transevropske mreže, kaže Joksimović.

„Nadamo se da ćemo do kraja godine moći da otvorimo nekoliko poglavlja tokom aktuelnog austrijskog predsedavanja Savetu EU. Naša administracija će nastaviti marljivo da radi i priprema dalja poglavlja za otvaranje tokom predsedavanja Rumunije.“

Srbija je do sada ostvarila najveći napredak u Poglavlju 5 - Javne nabavke, Poglavlju 7 - Pravo intelektualne svojine i Poglavlju 13 - Ribarstvo, ali i u oblastima privrede, finansija, statistike i transporta, koje će biti sledeće otvorene, napomenula je Joksimović.

Srbija je usvojila Nacionalni program za usvajanje pravnih tekovina EU (NPAA), sveobuhvatni dokument koji predviđa punu harmonizaciju domaćeg zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU do kraja 2021. godine. „NPAA pokazuje našu sopstvenu unutrašnju posvećenost procesu usvajanja najviših evropskih standarda u Srbiji, a Ministarstvo za evropske integracije zaduženo je za praćenje i izveštavanje Vlade o njegovom efikasnom sprovođenju“, dodala je ona.

Joksimović očekuje da će najzahtevnija poglavlja: Poglavlje 27 - Životna sredina, Poglavlje 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj i Poglavlje 12 - Bezbednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika, Poglavlje 23 - Pravosuđe i osnovna prava i Poglavlje 24 - Pravda, sloboda i bezbednost, ostati otvorena do kraja pregovora, jer podrazumevaju suštinske i sveobuhvatne dugoročne reforme, rekla je Joksimović.

„Novi pristup se takođe primenjuje na Poglavlje 35 - Ostala pitanja: mehanizam praćenja sprovođenja sporazuma postignutih u dijalogu između Beograda i Prištine. S obzirom na to da je dijalog u suštini politički proces, on se odvija paralelno sa pregovorima i na kraju će rezultirati dogovorom zasnovanim na kompromisu“, izjavila je ona.

U aprilu 2013. godine, vlade Srbije i Kosova postigle su dogovor o normalizaciji odnosa, tzv. Briselski sporazum.

Beograd ne priznaje nezavisnost Kosova, svoje južne pokrajine naseljene pretežno etničkim Albancima. Kosovo je jednostrano proglasilo nezavisnost od Srbije u februaru 2008. godine i do sada ga je priznalo više od polovine od 193 države članice UN.

MALA I SREDNjA PREDUZEĆA ZAINTERESOVANA DA STEKNU PRISTUP EU FONDOVIMA

Interesovanje srpskih malih i srednjih preduzeća (MSP) da steknu pristup fondovima EU za finansiranje projekata je veliko, a Ministarstvo za evropske integracije dobija brojna pitanja u vezi sa pravilima i propozicijama za različite pozive za podnošenje predloga, rekla je Joksimović, dodajući da sve veći broj MSP učestvuje u info sesijama, radionicama i obukama koje se održavaju u okviru aktivnosti kojima se promoviše članstvo u EU. Međutim, sve veće interesovanje MSP najbolje odražava visok kvalitet prijava dobijenih od podnosilaca predloga projekata, što Ministarstvu omogućava da zatraži pristup većoj količini sredstava iz EU fondova i više sofisticiranih instrumenata za njihovu primenu, istakla je Joksimović.

Programi i projekti finansirani iz nacionalnih alokacija IPA II omogućavaju MSP u Srbiji da se prijave za finansijsku odnosno savetodavnu podršku. Pored toga, jedan od najvažnijih instrumenata koji su na raspolaganju preduzećima u Srbiji su programi Evropske unije namenjeni privatnom sektoru zemalja članica EU. Na ovaj način moguće je konkurisati kroz predloge projekata i dobiti sredstva iz grantova pod uslovima koji važe za MSP iz zemalja članica EU. Takvi programi uključuju Program za konkurentnost malih i srednjih preduzeća (COSME) ili HORIZONT 2020, rekla je Joksimović.

Vlada Srbije koristi sredstva EU za ublažavanje poslovnih rizika vezanih za finansijske transakcije, smanjenje kamatnih stopa i pojednostavljenje uslova za podizanje kredita u privatnom sektoru, istakla je ona. „Zbog toga su iz Nacionalnog programa IPA 2016 izdvojena dodatna sredstva u iznosu od 20 miliona evra (22,8 miliona američkih dolara), koja će se koristiti kao garancija za bankarske kredite za privatni sektor. Ova sredstva će omogućiti i efekat multiplikacije, mobilisanje bankarskih resursa višestruko većih od prvobitno izdvojenog iznosa, koji će biti stavljeni na raspolaganje MSP pod veoma povoljnim uslovima.“

U junu je evropski komesar za proširenje Johanes Han izjavio da je Evropska komisija odlučila da poveća budžet Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) za Zapadni Balkan na 14,5 milijardi evra (16,8 milijardi američkih dolara) sa 12 milijardi evra za period između 2021. i 2027. godine. IPA budžet za Zapadni Balkan biće povećan za 30%, a Komisija namerava da pređe sa budžeta za svaku zemlju posebno na finansiranje tematskih projekata, rekao je Han.

Srbija je zvanično podnela zahtev za članstvo u Evropskoj uniji u decembru 2009. godine i dobila punopravni status kandidata u martu 2012. godine. U decembru 2013. godine Savet Evropske unije odobrio je otvaranje pregovora o pristupanju Srbije u januaru 2014. godine, a prva Međuvladina konferencija održana je 21. januara 2014. godine, u Evropskom savetu u Briselu.

U Jugoistočnoj Evropi (JIE), Crna Gora i Srbija su dve zemlje koje trenutno prednjače u pristupnim pregovorima sa EU. Albanija je zvanični kandidat za pristupanje EU od juna 2014. godine i nalazi se na trenutnoj agendi za buduće proširenje, ali još uvek nije započela pregovore, dok je Bosna i Hercegovina formalno podnela zahtev za članstvo u EU u februaru 2016. godine i ima status potencijalnog kandidata. Slovenija je prva zemlja Jugoistočne Evrope koja se pridružila EU, 2004. godine, nakon čega slede Bugarska i Rumunija 2007. godine, a Hrvatska 2013. godine.

Izvor: SeeNews