Brzina je solidna, ali ne zavisi sve od nas

14. decembar 2017. | Beograd

Brzina je solidna, ali ne zavisi sve od nas

Autor fotografije: Dragan Kujundžić

 

Srbija je u ponedeljak otvorila još dva poglavlja u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom. Ministar za evropske integracije Jadranka Joksimović za Novi magazin govori o tempu pristupanja i zadacima koji su pred Srbijom.

Kako ocenjujete kvalitet i brzinu u otvaranju pristupnih poglavlja, da li je sem još dva otvorena u ponedeljak, Srbija spremna i za druge oblasti?

- Što se tiče brzine otvaranja poglavlja, rekla bih da je ona solidna. Mi vredno radimo, međutim ne zavisi sve od nas. Odluku o otvaranju poglavlja donose konsenzusom članice EU, a njega nije uvek lako postići. Posebno jer postoje različiti interesi i motivi kojima se neka od država EU rukovodi prilikom glasanja za otvaranje nekog  poglavlja i protiv toga.

Srbija je, inače, bila spremna da u ponedeljak, na Sedmoj međuvladinoj konferenciji, pored otvorenih poglavlja 6 i 30 - Kompanijsko pravo, odnosno Ekonomski odnosi sa inostranstvom, otvori najmanje još jedno poglavlje, 33 - Budžetske i finansijske odredbe -  ali to se, nažalost, iz proceduralnih, ali i razloga koji su poznati članicama EU koje su glasale protiv, nije dogodilo. Spremne su i pregovaračke pozicije za poglavlje 9 - Finansijske usluge i poglavlje 13 - Ribarstvo. Pregovaračku poziciju za poglavlje 9, Vlada je usvojila još 12. oktobra, a poziciju za poglavlje 13, 9. novembra. Neposredno nakon usvajanja, pregovaračke pozicije su poslate u Brisel i od tada se razmatraju u Evropskoj komisiji i Savetu EU.

Kako procenjujete kvalitet i brzinu u ispunjavanju obaveza po otvorenim poglavljima, posebno najzahtevnijim - 23, 24 i 35?

- Poglavlja 23, Pravosuđe i osnovna prava i 24, Pravda, sloboda i bezbednost, se među prvima otvaraju i poslednja zatvaraju, a značajniji zastoj u njima može uticati na proces pristupanja u celini. Hoću da istaknem da u njima ima napretka, mada još dosta toga ima da se uradi. Uočena su i izvesna kašnjenja u pojedinim aktivnostima i u planu je revizija akcionih planova za navedena poglavlja. Bili smo ambiciozni u postavljanju ciljeva, ali ambicija pokazuje političku volju i posvećenost procesu. Radićemo više, jer to je pre svega u interesu naših građana. 

Poglavlje 35 - koje za države kandidate i one koje su već postale članice, ima naziv Ostala pitanja, specifikum je Srbije u procesu pristupanja. Naime, ono se odnosi na praćenje normalizacije odnosa sa Prištinom. Mnogo puta dosad smo, ne na rečima već konkretnim potezima, manifestovali jasno opredeljenje da se sva sporna pitanja rešavaju dijalogom. To očekujemo i od Prištine.

Ni manje ni više, već pune četiri godine od postignutog sporazuma, Priština, osim opstrukcije, nije preduzela ništa kako bi se započelo sa formiranjem Zajednice srpskih opština. Ukoliko Vaše pitanje insinuira mogućnost da Priština, nečinjenjem i odbijanjem da sprovede dogovoreno, uspori proces evropskih integracija Srbije, moram da kažem da to ne bi bilo dobro, jer bi onda to Prištinu dovelo u poziciju treće strane u pregovorima sa EU mimo svakog pregovaračkog okvira. Na kraju, svako bira svoju politiku. Nekom je izbor nečinjenje. Srbija je izabrala inicijativu i put koji vodi napretku.

Opšte je uverenje da će zaštita životne sredine biti jedan od najtežih zadataka za Srbiju. Kada se može očekivati otvaranje tog poglavlja?

- Poglavlje 27, kao važan deo politike EU, tretira oblast životne sredine. Intencija jeste da se promoviše održivi razvoj i očuva životna sredina za sadašnju i generacije koje dolaze. Neki od benefita od ispunjavanja uslova iz ovog poglavlja jesu: bolje zdravlje stanovništva, očuvanje prirodnih resursa, zaštita kvaliteta vode i vazduha, konkurentna privreda, kvalitetniji život. Stoga su i materijalna sredstva koja bi trebalo izdvojiti za ispunjavanje uslova za poglavlje 27 izuzetno visoka, a standardi koje bi trebalo ispuniti kompleksni i zahtevni. Jedno od osnovnih načela na kojem počiva ovo poglavlje jeste da zagađivač plaća i snosi najveću cenu.

Poseban izazov, u tom smislu, jeste upravljanje otpadom i otpadnim vodama. U tom segmentu u narednim decenijama nas očekuje najveći nivo ulaganja u veoma zahtevne infrastrukturne, proizvodne, ali i prerađivačke standarde. Rezultat će biti zdravija životna sredina, viši kvalitet proizvodnje, ali i razvoj određenih industrijskih grana koje smo dosad malo razvijali, poput reciklaže. Želim, osim toga, da naglasim i da ulaganje u životnu sredinu treba da bude stalna investicija - koja će, pored novostvorene vrednosti, pre svega pozitivno delovati na kvalitet hrane i vode koje konzumiramo, čistiji vazduh…a sve to nema cenu.

Da li je Srbija oformila timove za sva poglavlja i šta još, u praktičnom smislu, mora da se uradi da bi pregovori tekli bez zastoja?

- Oformljeni su timovi za sva poglavlja. Pregovarački tim je praktično formiran u avgustu 2015. godine. Pregovori, bar što se tiče Srbije, teku bez zastoja.

Koliko je realna procena da bi Srbija pre 2025. godine mogla da pristupi EU?

- Mišljenje predsednika Evropske komisije Žan Klod Junkera - da bi naša država, a i Crna Gora, mogle biti primljene u EU i pre 2025. godine, razumem, pre svega, kao pohvalu državama koje su najviše napredovale u procesu pristupanja. Ona je istovremeno i pokazatelj liderskih kapaciteta EU u našem regionu i da ona računa na Srbiju kao na deo svojih liderskih sposobnosti i sada i kada budemo u EU. Osim toga, njegova ocena je i realna i motivišuća da obezbedimo još bolji ambijent za veću dinamiku u pregovorima.

Trebalo bi, međutim, takođe imati u vidu da imamo obavezu da ispunimo sve zadate kriterijume, jer se zalažem za princip po kome su rezultati jedino merilo napretka ka članstvu u EU. To ne znači da se Srbija protivi napretku regiona ka EU, već da se ne slažemo sa principom „paketa“ kojim se zamagljuje pojedinačni rezultat svake države kandidata. Inače, nezavisno od stava predsednika EK, Srbija - vođena uverenjem da članstvo u Uniji predstavlja njen strateški interes i da su evropske integracije najbolji mehanizam za pozitivne reforme društva u celini - nastavlja da sprovodi iste u interesu svih građana naše države. To smo im, uostalom, i obećali - bolju i uređeniju državu i veći životni standard.

A kada se država ustroji i stvori društvo po meri građana, onda članstvo u EU dolazi kao logična posledica. U svakom slučaju, proces evropskih integracija dobrovoljan je za Srbiju, od koristi je nama, regionu u kojem živimo, ali i Evropskoj uniji. 

Izvor: Novi magazin