J. Joksimović: Bilo bi fer da smo otvorili tri poglavlja

06. decembar 2017. | Beograd

J. Joksimović: Bilo bi fer da smo otvorili tri poglavlja

Bili smo spremni za otvaranje najmanje tri poglavlja i smatram da bi to bilo fer - poručuje u intervjuu za „Politiku“ ministar za evropske integracije u Vladi Srbije Jadranka Joksimović. Povodom jučerašnje vesti da će našoj zemlji u pregovorima sa EU 11. decembra biti otvorena dva, a ne tri poglavlja, naša sagovornica ističe:

- Važno je da nema zastoja u dinamici pregovaračkog procesa, za koji i dalje verujem da može i mora da bude brz. Nadam se i verujem da ovo nije usporavanje Srbije na evropskom putu, jer to neće doprineti proevropskom entuzijazmu - naglašava ministar za evropske integracije. 

Kaže da je do sada uvek davala realne procene i nikada nije podizala „očekivanja javnosti i naših građana u pogledu pregovora“.

- Imajući u vidu najavu predsednika Junkera o ubrzanju procesa proširenja, nedavnu izjavu visoke predstavnice Mogerini o ekstremnom napretku Srbije i stavove pojedinačnih država članica da Srbija treba da otvori sva poglavlja za koja je spremna, bilo je normalno očekivati otvaranje tri poglavlja - navodi Jadranka Joksimović.

Koliko je realan plan iz nove strategije EU za region da Srbija i Kosovo do kraja 2019. potpišu pravno obavezujući sporazum?

Rokovi za završetak dijaloga između Beograda i Prištine, odnosno za potpisivanje pravno obavezujućeg sporazuma, nisu tema. Za nas je ključna tema u dijalogu puna implementacija Briselskog sporazuma, u prvom redu formiranje Zajednice srpskih opština. Podsećam da je, prema pregovaračkom okviru EU, poglavlje 35 u našim pristupnim pregovorima planirano za zatvaranje na samom kraju pregovora i u tom smislu za nas nisu relevantne bilo kakve medijske spekulacije.


Da li u tom slučaju očekujete da Srbija može biti primljena u članstvo EU i pre 2025. godine?

Mislim da je vremenski okvir koji je dao predsednik Junker realan i da obezbeđuje prostor i za ubrzanje dinamike pristupnih pregovora. To je takođe pozitivna politička poruka zemljama koje su najviše napredovale u pregovorima, pre svega Srbiji i Crnoj Gori. Naravno, podrazumeva se da moramo ispuniti kriterijume za članstvo, ali isključivo po principu da se svaka zemlja vrednuje prema svom napretku. Nemamo ništa protiv napretka celog regiona na evropskom putu i podržavamo napredak svih zemalja kandidata, ali ne slažemo se sa principom paketa takozvanog zapadnog Balkana koji zamagljuje rezultate svake zemlje pojedinačno. Nije korisna politička uranilovka u procesu pregovora sa EU.


Po ranijoj najavi Johanesa Hana, strategija će biti predstavljena u februaru, a onda bi se u maju organizovao samit zapadnog Balkana, poput solunskog 2003. godine. Može li i hoće li Beograd do tada pokušati da utiče na neke delove ove strategije?

Podsećam da je inicijativa za izradu Strategije proširenja 2025. godine potekla od predsednika Evropske komisije Junkera tokom njegovog redovnog godišnjeg obraćanja Evropskom parlamentu o stanju Evropske unije. Dakle, strategiju će izraditi Evropska komisija po direktnom nalogu predsednika Junkera, koji je pokazao lidersku viziju i razumeo potrebu ubrzanja procesa proširenja EU. Junker je jasno izdvojio Srbiju i Crnu Goru kao zemlje predvodnice u tom procesu, i očekujemo da ta činjenica bude reflektovana u strategiji. Takođe, očekujemo da bude utvrđen jasan vremenski okvir pristupanja, pre svega za Srbiju i Crnu Goru.

 

Kada ćete Vi dobiti uvid u ceo dokument?

Indikativno je da je u poslednje vreme prisutan trend relativizacije i pokušaja razvodnjavanja strategije, koja još nije ni napisana. Tekst je tek u fazi izrade prvog nacrta, mi pratimo rad na tekstu i strategija će biti objavljena kako je i planirano, u februaru 2018. godine.

 

(izvor: Politika)